Biz
02. 04. 2013
Smanjenje duga najveći izazov
Beograd - U srpskoj ekonomiji ima još mnogo izazova, a najvažniji su visok fiskalni i spoljni deficit, visoka inflacija, kao i nizak privredni rast, izsjavio je stalni predstavnik Misije Monetarnog fonda u Srbiji Bogdan Lisovolik.
Lisolovik je poručio uoči posete delegacije MMF Srbiji da to zahteva sveobuhvatno poboljšanje u poslovnom okruženju i dalji napredak u smanjenju fiskalnih i spoljnih deficita i inflacije.
Za eventualno sklapanje novog aranžmana sa MMF potrebno nastaviti reforme u oblasti penzijskog sistema, tržišta rada, javnog sektora i uslova poslovanja.
Ukoliko naredna misija bude pregovoračka oko sporazuma, ključne oblasti u razgovorima bile bi fiskalna politika i strukturne reforme koje bi omogućile privredni rast, rekao je Lisovolik za Novosti.
On je dodo da bi pogledu fiskalne politike, trebalo da bude postignut sporazum o pitanju kredibilnog i višegodišnjeg plana smanjenja deficita, koji bi postavio javni dug na održive temelje.
U vezi s pitanjem strukturnih reformi, dodao je, trebalo bi se dogovriti za paket efikasnih mera u oblastima kao što su penzijski sistem, tržište rada, javna preduzeća i poslovno okruženje.
On je napomenuo da je ”lopta je u dvorištvu nadležnih u Srbiji”.
Drugim rečima, posvećenost vlasti da sprovodi ”zdravu” ekonomsku politiku je ključ za uspeh pregovora, zaključio je Lisovolik.
Prema njegovim rečima, jasno je da je javni dug na ovom nivou previsok za Srbiju, što nije samo stav MMF, već i same Srbije koja je zakonom ograničila granicu zaduživanja na najviše 45 odsto BDP.
Što se tiče tzv. industrijalizacije, stav MMF je da bi ključni cilj za Srbiju trebalo da bude ”odmrzavanje” rasta u sektorima koji izvoze.
Prema mišljenju Lisovolika, subvencije ili poreske olakšice zapravo mogu da kontraproduktivno deluju na tržište i njegovu ulogu u podršci proizvodnji.
Dakle, pravi izazov će biti kako poboljšati ukupnu poslovnu klimu, na pravi način iskoristiti strane direktne investicije i pravilno odrediti prioritete ulaganja u infrastrukturu. To će pomoći izvoznom sektoru, i istovremeno minimizirati budžetske troškove, rekao je Lisovolik.
On je upozorio da događaji u proteklih nekoliko meseci zabrinjavaju - prihodi su niži od očekivanih, čak i ako se uzme u obzir nova dinamika poreskih prihoda.
Još jednom, nije reč o nekoj konketnoj reformi, već o paketu mera koje treba da pokrenu privredu i izvedu je na put održivog ekonomskog rasta i niske inflacije, a da istovremeno smanje fiskalne i spoljne ranjivosti, poručio je Lisovolik.
Nema komentara.