Hronika
14. 05. 2013
Tužilaštvo traži doživotnu
Hag - U Haškom sudu održana je žalbena rasprava u postupku protiv policijskog generala Srbije Vlastimira Đorđevića, osuđenog na 27 godina zatvora zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu ubistva i proterivanja albanskih civila s Kosova 1999. godine, pri čemu je odbrana njegovu ulogu pokušala da prikaže kao minornu, a tužilaštvo kao ključnu.
Đorđević je tokom žalbenog postupka priznao da je učestvovao u prikrivanju tela ubijenih civila, izjavivši da se zbog toga kaje, i izvinio se žrtvama i raseljenim civilima.
Odbrana je, tražeći smanjenje prvostepene kazne, pokušala da dokaže da je njegova uloga u tome bila minorna, preneo je Radio Slobodna Evropa.
S druge strane tužilaštvo ga je žalbenim sudijama okarakterisalo kao ključnu osobu u organizovanom zločinu – tražeći pri tom povećanje kazne – na doživotan zatvor.
Đorđevićeva obrana je podsetila da je osuđeni u prvom stepenu priznao umešanost u skrivanje 744 tela žrtava u Batajnici pored Beograda, kao i da je znao za bacanje leševa u jezero Perućac, kojih je do sada otkriveno 84.
Pri tom je branilac Veljko Đurđić napomenuo da je prvostepeno veće izreklo prestrogu kaznu jer u svemu tome Đorđević nije imao veliku ulogu.
„Kada smo vam se ujutro prvi put obratili, rekli smo da je odgovornost gospodina Đorđevića preuveličana. Čojeka koji je bio udaljen od haosa koji su drugi stvorili i čoveka koji je, istina potom, pokušao da prikrije određene stvari. Njegova uloga u svemu tome je bila mala i sporedna“, tvrdio je Đurić.
Haško tužilaštvo se nije složilo s takvim pogledom na zločin podsećajući žalbene sudije na ulogu Đorđevića u operaciji prikrivanja leševa. Prema optužbi ona je bila ključna kako bi se udruženi zločinački poduhvat na Kosovu i nastavio, pojasnio je tužilac Kajl Vud (Kyle Wood).
„Ja zapravo mislim na jednu tajnu operaciju koja je trajala više meseci. U kojoj su iskopani leševi stotina kosovskih Albanaca, transportovani više stotina kilometara u Srbiju i onda pokopani u objektima koje je kontrolisao resor javne bezbednosti, koji je kontrolisao Đorđević.
On je znao da su žrtve kosovski Albanci, znao je da su neke od njih ubili pripadnici MUP. Također, rekao je da je znao – da je bilo sramotno i pogrešno na takav način ih pokopati“, izjavio je Vud.
Tvrdnje obrane da nije bilo organizovanog proterivanja Albanaca na Kosovu i da Đorđević nije mogao da zna za ozloglašenost specijalne policijske jedinice Škorpioni koju je tamo poslao, tužilaštvo je osporavalo podsećajući na dokaze koje je prihvatilo prvostepeno veće. Tužilac Vud je kao primer organizovanog i nasilnog premeštanja stanovništva spomenuo Mitrovicu.
„Srpske snage naterale su kosovske Albance da se ukrcaju u 16 ili 17 autobusa i prevezli su ih pravo na granicu sa Crnom Gorom. Na granici su maltretirani, ispitivani i primoravani da uzvikuju „Srbija, Srbija“. Počinitelji su ih gurali preko granice i govorili im da ne treba da se vrate, dakle praktično su ih deportovali“, naveo je tužilac.
Tužlaštvo je pozvalo žalbene sudije da kazne Đorđevića i za silovanja koje su činile policijske snage na Kosovu, odnosno za progon putem seksualnih delikata.
Posle rasprave, peteročlano žalbeno sudsko veće pod predsedavanjem Karmela Agiusa povuklo se kako bi donelo konačnu presudu za Đorđevića, koja se, prema dosadašnjoj praksi, očekuje u toku od godinu dana.
Nema komentara.