Integracije
22. 03. 2014
Neka Srbija odluči gde pripada
Beograd - Američka diplomatija smatra da Kosovo i Krim nisu za poređenje, kaže Majkl Kirbi, ambasador SAD u Srbiji , jer "proces koji je vodio ka nezavisnosti Kosova bio je znatno dugoročniji proces nego što sada vidimo na Krimu", a Srbija bi trebalo da odluči šta je u njenom interesu.
U intervjuu Politici Kirbi je naveo da su najpre "ljudi na Kosovu 1991. glasali da ne žele da žive u istoj zemlji, u vreme kada se Jugoslavija raspadala, potom su 1998. i 1999. počeli nemiri i nasilje, pa su usledili bombardovanje i rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN, da bi 2008. proglašena nezavisnost, što je bio dug proces koji je uključivao međunarodnu zajednicu".
"S druge strane smo imali proces na Majdanu koji je promenio vladu, a ni mesec dana od tada Rusija je već odlučila da Krim treba da se otcepi zbog velikog etničkog nasilja. Mi ne vidimo dokaze tog etničkog nasilja. Posmatramo sve međunarodne obaveze koje je Rusija preuzela u pogledu Ukrajine. Tu je Memorandum iz Budimpešte iz 1994, po kojem SAD, Velika Britanija i Rusija garantuju teritorijalni integritet Ukrajine, zbog čega se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja. Rusija očigledno to ne poštuje", objasnio je Kirbi.
On je podsetio na sporazum od 1997. o ruskim bazama na Krimu, po kojem ruske trupe mogu da izađu iz baza samo uz saglasnost ukrajinskih vlasti. Konstatovao je "da izgleda to nisu uradili", i zaključio da je analogija između Kosova i Krima pogrešna.
Po njegovoj oceni kosovski primer ne odgovara situaciji.
Srbija, kako je rekao, treba da odluči ono što je u njenom interesu i to ne samo kratkoročno već i na srednji i dugi rok:
"Gde će Srbija završiti? Koji je ekonomski model za Srbiju? Odlučite. Stav moje zemlje je veoma jasan: smatramo da je Rusija pogrešila"
"Naša pozicija je javna i mi osuđujemo to što Rusija radi. I EU je koristila veoma oštru retoriku. Srbija može da uradi ono što Srbija želi da uradi. Kada govorimo o tome šta bi Srbija trebalo da uradi, morate se zapitati kako vi sagledavate vašu teritoriju. Razmislite o vašem pogledu na teritorijalni integritet. Da li ste dosledni? Gde su u svemu tome ruske akcije? Da li verujete da je to što je Rusija uzela Kosovo kao primer (za otcepljenje Krima) zgodna analogija? Ili mislite da, možda, nije", rekao je Kirbi.
Na pitanje da li je moguće da Srbija samo konstatuje da je situacija u Ukrajini posledica raspada međunarodnog prava na primeru Kosova, a da se pri tom ne svrsta ni na stranu Rusije ni na stranu Zapada, imajući u vidu da sledeće godine preuzima predsedavanje OEBS, ambasador SAD je odgovorio:
"Sve je moguće. Da, možete. A za mene će biti interesantno da posmatram kako će Srbija to učiniti, budući da je naslednica Titove Jugoslavije, koja je bila osnivač Pokreta nesvrstanih. Ovde postoji ritualni osećaj da Pokret nesvrstanih ne staje ni na čiju stranu. To je nešto što je istorija Srbije, a možda i njena budućnost. To je samo moje zapažanje, ali mislim da možete da se ugledate na neke neutralne zemlje koje se suočile sa promenama i da vidite šta su one uradile. Švedska ima dugu istoriju neutralnosti…".
On je naveo primere Austrije i Švajcarske, koji pokazuju šta je neutralnost u posthladnoratovskom svetu.
"Da li to znači da ne treba da se odrediš prema jednoj strani, jer to odmah znači da si se pridružio drugoj strani? Verujem da postoji način da prođete sve to i da odlučite. Istakao bih, na primer, Kipar, koji je veliki prijatelj Srbije a i tradicionalni prijatelj Rusa, ali kada se postavi pitanje severnog Kipra i paralela (sa Krimom), očigledno ne žele da budu na toj (ruskoj) strani", rekao je Kirbi, i dodao:
"Srbija treba sve to da sagleda, ali mislim da sve to posmatrate kroz naočare Pokreta nesvrstanih. Ne morate da izaberete već samo da odlučite šta je u vašem interesu. Jasno je šta bih vam ja sugerisao, ali na vama je da odlučite".
Govoreći o rezultatima izbora u Srbiji, Kirbi je rekao da je na Aleksandru Vučiću da odluči da li su mu neophodne ostale stranke u vladi da bi sproveo obećane reforme koje bi omogućile ljudima da se zaposle i koje bi potome omogućile privredni rast i nastavak put ka EU.
Prema njegovim rečima, sve stranke koje su prešle izborni cenzus žele put ka EU i veruju da su neophodne ekonomske reforme, pri čemu samo jedna od njih ne želi u koaliciju sa SNS.
"Neophodno je da razmišljate kako možete da izvršite određenu vrstu reformi u privredi koje će omogućiti znatno povećanje prihoda u budžetu države. Na primer, rudarstvo. Imate ogroman potencijal u razvijanju rudarstva i poljoprivrede, koji bi mogli da omoguće prihode", rekao je američki ambasador.
On je najavio i da će Američka privredna komora u Srbiji u oktobru u Beogradu organizovati regionalnu konferenciju za investicije u jugoistočnoj Evropi i da će američka ambasada povesti u SAD grupu konsultanta iz cele Srbije kako bi ih obučili kako da privuku još investicija u zemlju.
Nema komentara.