Integracije
30. 03. 2012
EU je geografska sudbina
Beograd - Geografska sudbina Srbije je Evropska unija (EU) jer je Srbija u potpunosti okružena zemljama koje su ili članice EU ili su na putu da to postanu, poručila je danas direktorka kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije Milica Delević.
"Najveći trgovinski partner Srbije je EU i odatle dolazi najveći deo razvojne pomoći i najviše investicija", istakla je Delević na okruglom stolu o političkim i ekonomskim posledicama kandidature Srbije za članstvo u EU, koji je organizovao nedeljnik NIN.
U takvoj situaciji, napomenula je, jedini razuman put je da se krećete ka stanju u kome možete da utičete na odluke koje se neizbežno tiču vas.
"Takva potvrda pravca kretanja i investitorima pokazuje kuda ste se zaputili i daje pečat previdivosti i kada je u pitanju opšti pravac i kada je u pitanju dinamika promena u pojedinačnim oblastima", ukazala je Delević.
Šef delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer je ocenio da EU jeste u ekonomskoj krizi, ali da ta kriza nije nastala u EU.
"Mi imamo kapacitete da rešimo probleme, ali ih nećemo rešiti tako što ćemo smanjiti Evropu nego tako što ćemo je povećati", naglasio je Dežer. On je ponovio stav da za Srbiju nema novih uslova i da se od nje traži "isto ono što se tražilo i od drugih zemalja", i rekao da je EU jasno stavila do znanja da Srbija treba da ispuni tri uslova.
To su, kako je rekao, napredak u dijalogu sa Prištinom, vladavina prava i unapređenje konkurentnosti i poslovnog okruženja. "Dijalog sa Prištinom je jedini put da se postigne pomirenje i mi ne verujemo, kao što neki misle, da će nastavak dijaloga doneti nove konflikte", rekao je Dežer.
Vladavina prava je jedno od osnovnih načela EU, a u sferi ekonomije u Srbiji bi, kako je rekao, trebalo da se smanji uticaj države na monetarnu politiku, kao i da se nastavi proces privatizacije i restruktuiranje javnih preduzeća. Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Konuzin smatra da u Srbiji ne postoji jedinstveno mišljenje građana o ulasku u EU i da takav put ima svojih prednosti, ali i rizika.
"O tome ipak treba da odluče sami Srbi, na demokratski način i kroz ustavnu proceduru, a Rusija će, bez obzira na tu odluku, nastaviti da gradi saradnju sa Srbijom", rekao je Konuzin.
On je, međutim, ukazao i da se u ovom trenutku ne može predvideti kakvi će biti politički odnosi Srbije i Rusije ukoliko Srbija postane članica EU jer, naglasio je, Rusija i EU nemaju istovetan stav o svim pitanjima.
"Srbija će biti dužna da sprovodi zajedničku politiku EU dok se, po mišljenju Rusije, u spoljnoj politici u poslednje vreme EU ponaša suprotno međunarodnom pravu i suprotno rezolucijama Saveta bezbednosti UN", rekao je Konuzin.
Kao primere, on je naveo ponašanje EU tokom građanskog rata u Libiji, kao i sankcije Siriji, Iranu i Belorusiji, a to su države, podsetio je Konuzin, koje nisu priznale nezavisnost Kosova.
On je ocenio da je Kosovo "najteži i najbolniji" problem Srbije i optužio EU da se u posredovanju u pregovorima Beograda i Prištine ponaša kao "veći Kosovar od samih Kosovara".
Nema komentara.