Integracije
27. 06. 2012
Kriza diktira integracije u EU
Beograd - Nastavak integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku Uniju (EU) zavisi od odgovora zajednice na ekonomsku krizu sa kojom se suočava, ali i od toga da li će EU nastaviti da funkcioniše kao labav savez ili će se uspostaviti čvršće jedinstvo, ocenili su danas učesnici skupa "Zapadni Balkan i evropska (dez)integracija".
Direktor Fridrih Ebert Fondacije Mihael Erke rekao je da je aktuelna kriza u Evropskoj Uniji, prva kriza koja ga zaista plaši.
On je ocenio da bi u slučaju kraha evra bruto domaći proizvod (BDP) u Nemačkoj, u prvoj godini, pao za devet do deset odsto, dok bi taj pad u južnim zemljama članicama bio znatno veći, između 15 i 20 odsto, što bi izazvalo globalnu recesiju, mnogo veću od prethodne.
Erke je rekao da je kriza, koja je počela 2008. godine, intenzivirana trgovinskim debalansom među članicama i pogrešnom politikom upravljanja krizom, posebno u Nemačkoj, koja države članice deli na nedisciplinovane južne i disciplinovane severne.
Kriza likvidnosti u jednoj, dovela je do krize likvidnosti u drugoj zemlji i od Grčke se proširila na Španiju i Portugaliju, rekao je Erke.
Prema njegovoj oceni, ideja koja se pominje da se monetarna unija produbi u fiskalnu, u kojoj bi se zemlje članice odrekle dela svog fiskalnog identiteta, nije dobro rešenje, jer bi na jugu i dalje postojao deficit, a na severu suficit.
"Potrebna nam je ekonomska vlada, a ne samo fiskalna unija na nivou Evrope", rekao je Erke.
Predsednica Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović ocenila je da kriza u evrozoni nije samo ekonomska već i institucionalna.
Prema njenim rečima, došlo je do jačanja Nemačke koja preuzima primat i u političkom vodstvu, što je bez obzira na pokušaj da doprinese ekonomskom oporavku najslabijih zemalja EU u celini, samo doprinelo porastu evroskepticizma u određenom broju zemalja.
Takođe, rekla je Joksimović, porastu evroskepticizma doprinelo je i zagovaranje oštrijih ekonomskih mera štednje.
Takve pojave otvaraju pitanja kao što su da li će EU i dalje nastaviti da funkcioniše kao labav savez, ili će se uspostaviti čvršće jedinstvo po uzoru na Sjedinjene Američke Države, kao i da li će u EU u budućnosti postojati ravnopravne ili "ravnopravnije" zemlje članice. Govoreći o percepciji EU u zemljama kandidatima i onima koje očekuju taj status, Joksimović je rekla da su pitanja koja se nameću kako će kriza u EU uticati na brzinu prijema novih članica i imaju li zemlje Zapadnog Balkana alternativu.
"Posle prijema Hrvatske u EU, doći će do pauze od minimum deset godina u daljem procesu proširenja. U tom okviru zemlje kandidati treba da zadrže početni entuzijazam i nadu da će im biti bolje i to u trenutku kada je Grčka u ekonomskom kolapsu, a Hrvatska prolazi kroz tešku ekonomsku fazu, uprkos činjenici da je na pragu članstva", smatra ona.
Profesor političkih nauka Jovan Teokarević rekao je da izlaskom Hrvatske iz ovog regiona dolazimo u situaciju u kojoj će biti još jasnije da se ne može govoriti o Zapadnom Balkanu kao jedinstvenom regionu.
"Vide se sve veće razlike između zemalja, naročito u perspektivama i problemima koji tište preostale zemlje", rekao je on.
On je naglasio da je pristupanje Hrvatske EU u julu 2013. najveći uspeh regiona, ali da je negativna strana to što Bosna i Hercegovina još nije u stanju da podnese ni predlog za status, da ga Mekedonija ima šest i po godina, ali nikako da započne pristupne pregovore.
"Ako izračunamo koliko je grupama zemalja bilo potrebno za dobijanje članske karte EU, to deluje prilično onespokojavajuće. Onima koji su pristupili EU od 2004. do 2007. trebalo je deceniju i po, Hrvatskoj će trebati skoro četvrt veka, a sada vidimo da će ostalim zemljama Zapadnog Balkana trebati najmanje 30 godina", smatra Teokarević.
Pomoćnica ministra za ekonomiju i regionalni razvoj Bojana Todorović naglasila je da kriza u svetu i Evropi izaziva probleme na svim nivoima koji će se reflektovati i na Srbiju.
Ona je istakla da je privreda EU ušla u recesiju u poslednjem kvartalu 2011. godine, a da se minimalni rast može očekivati tek iduće godine.
Srbija je prošle godine imala rast BDP od 1,6 odsto, a projekcije za tekuću godinu predviđaju rast od samo 0,3 odsto zbog smanjenja spoljne tražnje glavnih trgovinskih partnera.
"Pozitivnije prognoze se očekuju tek iduće godine, kada će krajem 2013. biti zabeležen prvi rast broja zaposlenih u poslednjih pet godina, rekla je Todorović.
Nema komentara.