Integracije
11. 08. 2012
Srpska vlada u tesnacu
London - Nova Vlada Srbije se suočava sa surovom realnošću, uključujući sve veći budžetski deficit, privredu čiji se obim smanjuje i valutu koja konstantno gubi na vrednosti, piše Fajnenšel tajms (FT).
Kako prenosi radio Dojče vele, poziv predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na razgovore ukazuje na spremnost nove vlade da se sa ovim problemima suoči.
Ali, ispunjavanje obećanja datih uoči nedavno održanih izbora biće veoma teško. Vladajuća koalicija koju predvode nacionalisti i socijalisti, dodaje FT, veruje da postoji način da se ohrabre investitori i povrati poverenje međunarodnih finansijskih institucija.
Prvi potezi nove Vlade Srbije, a to znači veća kontrola centralne banke i izbor novog guvernera NBS, izazvali su burnu reakciju u Evropskoj uniji i MMF.
Uostalom, to je i dovelo do lošije ocene kreditne stabilnosti agencije Standard i Purs. Težnje novih vlasti u Beogradu ka ekspanzivnijoj fiskalnoj politici takođe su dovele do veće nervoze tržišta.
Međutim, ako se u obzir uzme stanje u državnoj kasi i kritičnim finansijskim problemima sa kojima se nova vlada suočava, Srbija teško da ima drugog izbora sem da se ponovo okrene MMF, koji će gotovo izvesno zahtevati čvršću, a ne labaviju fiskalnu politiku.
"Ne verujem da vlada uopšte ima neku drugu opciju", smatra politički savetnik i predsednik nezavisnog naučno-istraživačkog udruženja "Most Istok-Zapad" Jovan Kovačić.
Kovačić je za FT izjavio da Srbija nije bankrotirala, ali da je veoma blizu insolventnosti.
"Drugim rečima, sada kad je izabran novi guverner, zbog čega su neki izrazili zabrinutost, sve bi trebalo obaviti veoma brzo. Vlada je sebe saterala u ćošak, sada mora da ostvari rezultate na drugim područjima", dodao je Kovačić.
U razgovoru za FT, Kovačić kaže da pojedini članovi vlade smatraju kako su zamerke MMF "neprijatne". Međutim, Vlada Srbije ima veoma ograničen prostor za manevrisanje.
Raspolaganje finansijskim rezervama centralne banke kako bi se finansirao deficit, moglo bi da dovede do inflacije. Prema tom problemu, Srbija je do sada bila veoma oprezna, poučena sa iskustvom koje je devedesetih imala sa hiperinflacijom.
Šef delegacije u razgovorima sa srpskim zvaničnicima ispred nemačke Privredne komore Mihael Šmit tvrdi da će novi dogovor sa MMF iz ugla nekih investitora biti od velikog značaja, ali da to nije jedina stvar na koju će obratiti pažnju.
"Investiranje je postalo rizičnije. Finansijski investitori su veoma obazrivi u poslovanju u regionu", napominje Šmit.
Prema njegovim rečima, investitori su trenutno nesigurni zbog stava novih vlasti o različitim pitanjima, posebno poreskoj politici.
"Da li će porez biti veći i da li će podrška za investitore ostati na istom nivou kao do sada“, upozorava Šmit.
On smatra i da bi Srbija mogla bolje da iskoristi fondove za ulaganja u infrastrukturu, institucija poput Svetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, i zaključuje da je sudbina srpske privrede neizvesna, ali ne i bez nade.
Nema komentara.