Integracije
10. 10. 2012
Napredak Srbije u 26 poglavlja
Beograd - Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Vensan Dežer izjavio je danas, predstavljajući ovogodišnji izveštaj Evropske komisije, da je Srbija u 26 od 33 poglavlja ostvarila izvestan napredak u dobrom smeru, u sedam nikakav, dok je oblast u kojoj se čak udaljila od standarda EU usvajanje izmena Zakona o Narodnoj banci Srbije (NBS).
Dežer je istakao da u izveštaju EK nema novih uslova za Srbiju već su svi uslovi bili jasni u mišljenju koji je Komisija objavila još u oktobru prošle godine, a da je jedini prioritet nastavak dijaloga Beograda i Prištine.
"Očekujemo da nastavak dijaloga bude održiv i dovede do vidljivog poboljšanja odnosa, što jeste ključni faktor da bi se prešlo u sledeću fazu evropskih integracija, a to je otvaranje pregovora", poručio je Dežer na predstavljanju Izveštaja o napretku Srbije u Medija centru.
On je ukazao da EU nikad nije bila mišljenja da pitanje Kosova ostane zamrznuto.
Istakavši da sastanaka u dijalogu Beograda i Prištine nije bilo od 24. februara ove godine, Dežer je predočio stav EU da je krajnje vreme da se dijalog nastavi, i to na višem, političkom nivou, u čemu se lično angažovala visoka predstavnica EU Ketrin Ešton.
Teme koje slede - telekom, energija, saradnja sa Euleksom, predočio je on i dodao da EU poziva obe strane da primenjuju sporazume, do sada postignute.
U Izveštaju EU očekuje od dve strane da nastave svoj put ka članstvu, ne blokirajući evropsku perspektivu ove druge, rekao je Dežer.
U oblasti borbe protiv korupcije, Dežer je rekao da EU podržava snažan naglasak koji je nova Vlada dala u tom smeru, ali da očekuje da se sa reči pređe na dela.
"To je važna poruka građanima da je nulta tolerancija na korupciju i da niko nije iznad zakona, ali ju je važno pretočiti u realnost", rekao je Dežer.
Takođe smo zainteresovani da vidimo procesuiranje od malih do slučajeva takozvane visoke korupcije, i sitnih i krupnih riba, to nije pitanje ribnjaka, već efikasnosti, dodao je on.
Dežer je podsetio na korupcionaške afere koje su otkrive prošle godine - vakcine, Kolubara i rekao da se sad ne pominju jer se u javnosti plasiraju nove i poručio da se svim tim slučajevima mora videti kraj.
U oblasti pravosuđa, posle neuspele reforme, revizije reizobora sudija i tužilaca i epiloga tog procesa pred Ustavnim sudom, ono što EU očekuje je ocena efikasnosti srpskog pravosuđa.
Prema rečima Dežera, pred sudovima Srbije nalazi se šest miliona sudskih predmeta, što je, kako je ocenio, za zemlju od 7,2 miliona stanovnika, 'najblaže rečeno previše'.
To govori o ogromnom broju zaostalih i nagomilanih predmeta, koji čine 3,3 miliona ukupnog broja, koji u najvećoj meri završe pred sudom u Strazburu, naveo je Dežer.
Kako je naglasio, Srbija čini šest odsto svih slučajeva koji se vode pred Sudom za ljudska prava u Strazburu i to je nešto na šta bi trebalo da odgovori reforma pravosuđa.
Revizijom Strategije pravosudnog sistema Srbije trebalo bi predvideti korektivne mere i vremenski rok, kad bi građani Srbije mogli da povrate poverenje u sistem svoje zemlje, poručio je Dežer.
U oblasti ljudskih prava, EU smatra da je zakonodavni okvir Srbije zadovoljavajući, ali da izostaje njegova primena, što je rezultiralo neodržavanjem Parade ponosa.
Kada je reč o položaju manjina, Srbija je postigla inkluziju Roma, vrednu pažnje, ali još mnogo može da se unapredi, ocenio je on.
Dežer je, govoreći o regionalnoj politici, ukazao na to da bi u dobroj klimi saradnje među zemljama u suočavanju sa prošlošćuu trebalo rešiti pitanje izbeglih i nestalih i dodao da će u narednim godinama biti izgrađeno 16.000 stanova za zatvaranje kolektivnih izbegličkih centara.
Još se 13.000 ljudi u regionu vodi kao nestalo, naveo je on.
Usvajanje izmena Zakona o NBS, EU, kao i MMF, vide kao opasan atak na nezavisnost centralne banke, rekao je Dežer.
Oblast u kojoj je Srbija postigla najveći napredak je statistika, rekao je Dežer i pohvalio sproveden popis stanovništva i popis poljoprivrede.
Dežer je izjavio da je jedan od prioriteta za Srbiju da napreduje na evropskom putu angažovanje u dijalogu Beograda i Prištine, napominjući da EU ceni korake koje je Srbija učinila u primeni sporazuma o regionalnom predstavljanju Prištine i integrisanom upravljanju granicama.
Dežer je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije rekao da se podržava spremnost Srbije da se dijalog sa Prištinom podigne na viši nivo i podsetio na spremnost visokog predstavnika EU Ketrin Ešton da se uključi u taj proces.
On je rekao da će evropski komesar Štefan File večeras doći u Srbiju, kako bi preneo želju Evropske komisije da se ubrza evropski put zemlje.
To nije lak put, ali ako imate jasan cilj može se ići brže napred, rekao je Dežer.
Dijalog Beograda i Prištine nije bio lak proces, znamo to, i nadamo se da postoji spremnost obe strane za nastavak razgovora, rekao je Dežer.
Pored dijaloga sa Prištinom, Dežer je ukazao da je pred Srbijom nastavak reformskih procesa.
Dežer je rekao da treba nastaviti reformu pravosuđa, angažovanje na borbi protiv korupcije i kriminala, jačanje institucija i nezavisnih regulatornih tela.
Želimo da podržimo Srbiju u suočavanju sa teškim ekonomskim izazovima, poručio je Dežer i naglasio da Komisija ima energiju i spremnost da pomogne Srbiji na evropskom putu.
Potpredsednica Vlade Srbije za evropske integracije Suzana Grubješić ocenila je da je Izveštaj o napretku Srbije objekivna ocena stanja u zemlji.
Ovaj izveštaj nije ni kritika, ni pohvala, već ocena reformi i za nas je ovo objektivna slika stanja u kojem je Srbija, rekla je Grubješić.
Ona je ukazala da je Srbija sada kandidat za članstvo u EU i zbog toga je predmet dublje analize.
Ključni politički uslov ostaje normalizacija odnosa sa Prištinom i narednih dana će biti razgovora i tumačenja onoga što je napisano, rekla je Grubješić i istakla da Srbija treba da vidi šta može da učini kako bi što pre otvorila pregovore sa EU.
Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da formulacija u strategiji proširenja Evropske unije (EU) o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, pod kojom se podrazumeva teritorijalni integritet Kosova, može predstavljati prepreku nastavku dijaloga sa Prištinom.
"Ne znam o čemu bismo razgovarali u tom trenutku, jer ne znam da postoji teritorijalni integritet bez suvereniteta", rekao je Dačić novinarima, pošto mu je šef delegacije EU u Beogradu Vensan Dežer uručio strategiju proširenja EU i izveštaj o napretku Srbije.
Dačić je ocenio da bi poštenije bilo tražiti od Srbije da prizna nezavisnost Kosova, nego njegov teritorijalni integritet.
Najvažnije je, ocenio je Dačić, da se u samoj oceni o napretku Srbije Evropska komisija zadržala na kriterijumima koje je definisao Evropski savet u decembru 2011. godine, a to je primena postignutih sporazuma, nastavak dijaloga, vidljiv napredak u odnosima Beograda i Prištine.
U drugom dokumentu, Strategiji proširenja svih država, kako je rekao Dačić, normalizacija podrazumeva teritorijlani integritet Kosova.
Srbija nema nameru da nasilnim metodama narušava ono što se zovu administrativne linije Kosova, rekao je Dačić i napomenuo da je on mislio da svi žele relaksaciju odnosa, a ne zaokruživanje nezavisnosti Kosova.
Ovo za nas nije skretanje sa evropskog puta, ali ovakve formulacije mogu da predstavljaju ometanje dijaloga, ponovio je Dačić.
Vi znate, predočio je Dačić, da je Srbija bila spremna za politčke razgovore već sada u oktobru, ali sada se postavlja pitanje da li je ovo mekša alternativa priznanja nezavisnosti Kosova.
Dačić je rekao da ovo nije korektan potez Evropske komisije, posebno što pet država članica Eu nije priznalo nezavisnost Prištine.
On je najavio da će Srbija nastaviti svoje unutrašnje reforme, usklađivanje zakonodavstva sa standardima i pravnim tekovinama EU, ali da Beogradu ne bi trebalo postavljati uslove koje ne može da ispuni.
Dačić je najavio da će o ovim detaljima sutra razgovarati sa komesarom EU za proširenje Štefanom Fileom.
File je davao ocene da prethodna Vlada Srbije nije ispunila dogovorene sporazume, a ova Vlada je donela odluke o primeni sporazuma o regionalnom predstavljanju Prištine i integrisanom upravljanju prelazima, podsetio je Dačić.
Kada smo rekli da ćemo nastaviti dijalog i gotovo već formirali pregovarački tim, zašto sad dolazi ta formulacija o teritorijalnom integritetu. Zašto te uslove nisu spominjali bivšem predsedniku Borisu Tadiću? Jesu li to novi uslovi? Za nas nisu prihvatljivi, poručio je Dačić.
Nismo pretnja miru, ali imamo svoje legitimne nacionalne interese i niko nema pravo da se ljuti, rekao je Dačić i ponovio da će Beograd nastaviti dijalog sa EU i ništa ga ne može sprečiti ili udaljiti od Unije.
Dačić je rekao da je Srbija spremna za dogovor, ali da mu se čini da druga strana želi nametanje rešenja.
Nema konačnog rešenja bez dogovora svih strana. Ne možemo da pomažemo Prištini da zaokruži svoju jednostrano proglašenu nezavisnost, rekao je Dačić.
Želim da iskažem privrženost Vlade Srbije članstvu Srbije u EU, kao i privrženost dijalogu i spremnost da se ispune preuzete obaveze i žao mi je što ovakve teme bacaju senku na dobre odnose i saradnju koju imamo sa Delegacijom EU u Beogradu, rekao je Dačić.
Dačić je izjavio da je zadovoljan ocenom Evropske komisije o reformama u Srbiji, imajući u vidu da je dosta vremena provedeno u izbornim radnjama i formiranju Vlade Srbije.
Ovaj izveštaj predstavlja realan prikaz onoga što se dogodilo u prvih devet meseci ove godine i raduje me konstatacija da je sveukupna ocena da postoji pozitivan duh da se ispune kriterijumi kada je reč o unutrašnjim reformama u Srbiji, rekao je Dačić.
Nema komentara.