Integracije
28. 10. 2012
Velika očekivanja
Vranje - Evropska unija (EU) je veoma zadovoljna zbog nastavka dijaloga Beograda i Prištine, izjavio je u intervjuu FoNetu šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer i naglasio da Brisel očekuje dalju normalizaciju, da obe strane ispune svoje obaveze i ne blokiraju jedna drugoj evropske perspektive.
Ističući da su očekivanja EU od nastavka dijaloga velika, Dežer je podsetio da je Unija, posle šest meseci pauze zbog izbora i formiranja vlade u Srbiji, zahtevala da se pregovori nastave, što se i dogodilo.
"U ranijem dijalogu postignuti su različiti sporazumi. Ishod je bio pozitivan. Sada ulazimo u sledeću fazu", dodao je Dežer i naglasio da je susret premijera Ivice Dačića i Hašima Tačija hrabar potez do kojeg se nije lako došlo.
"U ovom slučaju obe strane su pokazale dobru volju da se nastavi napred i vodi uspešan dijalog", ocenio je Dežer, koji smatra važnim što je u čitavu priču stupila visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton.
Upitan o radu nove Vlade Srbije, Dežer je istakao da je, za sada, izuzetno važno što je nastavljeno dalje kretanje ka EU.
"To jeste izuzetno važna stvar zbog kontinuiteta, kako za nas, tako i za Srbiju", objasnio je Dežer i najavio da će EU pratiti sprovođenje reformi.
On je, kao pozitivan primer, označio reizbor ombudsmana i naglasio da je dosta učinjeno na poštovanju ljudskih prava, "posebno kada su u pitanju nevidljive i ranjive grupe, poput Roma".
"Posvećena je i pažnja reformi i daljoj reorganizaciji sudstva, što je, takođe, važno i za građane i za EU, dodao je Dežer i istakao spremnost Vlade da se bavi suzbijanjem korupcije i fiskalnom disciplinom.
"Nastavljaju se i pregovori sa Međunarodnim monetarnim fondom. To su sve pozitivni koraci", rekao je Dežer, ali je skrenuo pažnju da, "uz te pozitivne korake, postoje i manje pozitivna dešavanja".
"U Izveštaju o napretku, izrazili smo zabrinutost povodom promene Zakona o Narodnoj banci Srbije, koja je sada manje nezavisna od političara nego što je bila ranije", ilustrovao je Dežer.
Po pitanju ekonomije potrebno je nastaviti strukturne reforme, dodao je Dežer, ukazujući i na brojne druge izazove koji su pred Vladom Srbije, počev od zdravstva i penzionih fondova, do privatizacije tržišta rada.
Upitan o borbi protiv organizovanog kriminala i koprupcije, Dežer je konstatovao da je korupcija preovlađujući problem u Srbiji, u šta nema sumnje.
Problem korupcije mora biti rešen, poručio je Dežer i napomenuo da je nedavno imao sastanak sa prvim potpredsednikom Vlade Aleksandrom Vučićem, koji mu je dao garancije da je nameran da nastavi ovu borbu.
Prema oceni Dežera, neophodno je ojačati policiju, tužilaštva i sudove, kako bi u potpunosti obradili predmete.
Videćemo kako će se to odvijati i da li će na sve ove tri instance biti preduzeti odgovarajući koraci, predmeti završeni i dovedeni do presuda na sudu, rekao je Dežer.
Potrebna je i nova strategija borbe protiv korupcije, smatra Dežer, jer se ova stara, koja je postojala u proteklih pet godina, pokazala neuspešnom.
"Mora da se radi, kako na preventivnim merama i etičkim kodeksima, tako i na upoznavanju ljudi u administraciji šta je korupcija, posebno u domenu javnih nabavki, ali i na represivnim merama kada do korupcije dođe", poručio je Dežer.
Upitan kako Srbija može efikasno da reši problem "lažnih" azilanata i da li bi i zemlje EU trebalo da uvedu restriktivnije mere prema osobama koje traže azil, Dežer je odgovorio da je "izuzetno važno i za nas u EU i za vas u Srbiji da se sačuva sistem vizne liberalizacije koji postoji od 2009. godine".
Da bi se to učinilo, neophodno je rešiti problem "lažnih" azilanata, dodao je Dežer i potvrdio da "ima ljudi koji zloupotrebljavaju ovaj sistem i dolaze u zemlje EU, tražeći politički azil".
"Ove godine ih je bilo 50 odsto više nego prethodne, što apsolutno nije bilo očekivano i loše je za EU i zemlje članice", ukazao je Dežer.
Prema njegovim rečima, "99 odsto ovih lažnih azilanata se vrati u Srbiju i onda je to problem za Srbiju šta da radi sa njima".
Važno je izaći iz ovog začaranog kruga i smanjiti broj ovih ljudi koji se odlivaju iz zemlje, rekao je Dežer, tako što će se sprovesti uspešne informacione kampanje kako bi oni znali da nemaju mogućnost da dobiju politički azil u zemljama EU.
Potrebno je sprečiti i one koji im pomažu da napuste zemlju, dodao je Dežer, koji zna da je Krivični zakon promenjen, pa je sa sada krivično delo pomagati "lažnim" azilantima, što je pozitivan korak.
Potrebna je, međutim, i bolja saradnja graničnih policija EU unije sa Srbijom, napomenuo je Dežer i ukazao na velike izazove za dugoročno rešavanje ovog problema, koji su, pre svega, ekonomske prirode.
Ljudi žele da žive u boljim ekonomskim uslovima, pa je veoma važno da se integrišu u društvo, objasnio je Dežer i precizirao da većina "lažnih" azilanata dolazi iz zajednice Roma i etničkih Albanaca.
Što se EU tiče, mi moramo da dopunimo i menjamo naše zakone, ocenio je Dežer i najavio da će onima kojima bude odbijen zahtev za azil biti uvedena zabrana ponovnog ulaska u zemlje EU na rok od tri do pet godina.
Nema komentara.