Region
06. 10. 2013
Opstanak u nemogućim uslovima
Beograd - Vlasti nemaju viziju kako bi trebalo da izgledaju mediji koji će na najbolji način odgovarati interesima građana, rekla je u intervju FoNetu šefica Medijskog odeljenja Misije OEBS u Srbiji Dragana Nikolić Solomon i ocenila da se zato i odugovlači sa primenom Medijske strategije i donošenjem novih medijskih zakona.
Ona je na kraju sedmogodišnjeg mandata, uoči odlaska na novu dužnost, podsetila da je Medijska strategija usvojena u septembru 2011. i da "građevinski radovi" na medijskom zakonodavstvu traju duže o dve godine, ukazujući da novi Zakon o javnom informisanju nikako da uđe u skupštinsku proceduru.
Napominjući da mediji, u međuvremenu, godinama opstaju u nemogućim uslovima, Solomon je upozorila da je odlaganje nove medijske regulative opasno, jer je pitanje ko će opstati dok ne budu usvojeni Zakon o javnom informisanju i medijima, Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnim servisima.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o javnom informisanju i medijima završena je još krajem marta, napomenula je Solomon, koja ne može da tvrdi da li u Vladi postoji politička volja da se novo medijsko zakonodavstvo usvoji ili ne.
Mora, međutim, postojati vizija kako će izgledati mediji koji će na najbolji odgovarati interesima, ne političara, već građana, naglasila je Solomon.
Ona je istakla da u Nacrtu zakona o javnom informisanju i medijima ima dobrih rešenja, poput odredbi o projektnom finansiranju medija, kako ne bi više neki gradonačelnik sam odlučivao kome će davati novac poreskih obveznika Srbije, rukovodeći se u najvećoj meri svojim političkim interesima.
Kako je objasnila Solomon, novim rešenjima predviđeno je formiranje komisija koje će na transparentan način određivati ko ispunjava najbolje uslove da dobro informiše građane.
Srbija se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuo sa Evropskom unijom (EU) obavezala da primenjuje regulativu o kontroli državne pomoći, napomenula je Solomon i poručila da "država svojim novcem ne sme da remeti konkurenciju na medijskom tržištu".
U Srbiji, gde postoje tri novinske agencije, ilustrovala je Solomon, državna novinska agencija dobija svu državnu pomoć, bez obzira na sadržaj koji proizvodi.
Ona smatra i da je najveća opasnost za javne servise da ostanu bez novca koji im je potreban, jer RTS i RTV sada ne mogu da računaju na stalne mesečne prihode za proizvodnju programa i plate zaposlenih.
Tužno je da u ovoj zemlji ljudi zaposleni u javnim servisima ne primaju redovno platu, a da se još čeka na donošenje zakonskih mera koje bi rešile ovu situaciju, ocenila je Solomon.
Ona je objasnila da u svetu ne postoje recepti za dobro finansiranje javnih servisa, mada preovlađuje evropski model kombinacije prihoda od oglašavanja i pretplate, jer se smatra da su ti prihodi najudaljeniji od političkih krugova.
Imajući u vidu da se u Srbiji država opredelila za direktno budžetsko finansije javnih servisa u prelaznom periodu od dve godine, uz određene garancije, Solomon je poručila da je to potrebno što pre ispuniti, jer je javnim servisima neophodan novac.
Javni servisi svojim programom formiraju nacionalni identitet. Oni u vreme izbora moraju građanima jednako predstavljati sve političke opcije i, zbog toga, moraju da prave visoko kvalitetan program i "da budu tu" za građane Srbije, objasnila je Solomon.
Prema njenim rečima, pitanje je da li će sa državnim parama koje budu ušle u javne servise ući i politički uticaj.
Nadam se da su ljudi koji donose ovakva rešenje svesni da postoji ta opasnost i da će u Nacrtu zakona o javnim servisima doneti takva rešenja koja će omogućiti nezavisnu uređivačku politiku oba javna servisa, naglasila je Solomon.
Ona je podsetila i na preporuku Saveta Evrope da se znaju imena i prezimena vlasnika medija, jer je to važna informacija za građane kako bi prepozali odakle dolazi informacija, pošto vlasnici imaju uiticaj na medijski sadržaj, pa je važno insistirati na transparentnosti vlasništva.
Solomon ističe i da je OEBS u Srbiji u proteklih 11 godina vrlo predano radio u sferi medijskih reformi i dao sve od sebe da se stvore što bolji zakonski okvir i uslovi u kojima će mediji moći slobodno da izveštavaju za potrebe građana Srbije.
Bilo bi iluzorno da tvrdim da smo u tome uspeli, ali tvrdim da smo dali sve od sebe, istakla je Solomon.
Ona je dodala da je Misija OEBS uspela i da integriše informativne redakcije srpskih i albanskih medija na jugu Srbije, aktivno radi sa medijima u Sandžaku i podiže profesionalne standarde lokalnih medija.
Prema njenim rečima, Misija opsežno radi na monitoringu slobode medija i zna kada novinar u Srbiji ne dobije platu i kada se novinarima preti.
Radili smo i neku vrstu medijiacije između lokalnih vlasti i medija, dodala je Solomon, koja smatra da medijske slobode najviše ugrožavaju politički i finansijski interesi i da je "teže biti novinar na lokalu, nego ovde u Beogradu".
Ona je ocenila da je Srbija opterećena nasleđem jednopartijskog sistema koji je medije tretirao kao svoju pruduženu ruku i glasnika koji bi stavove partije trebalo da prenese širokim narodnim masama.
Kritičko novinarstvo je nešto što političari na Balkanu teže prepoznaju i shvataju, već misle da su mediji tu da objave njivove poruke, ukazala je Solomon i napomenula da mediji moraju u svakom trenutku biti spremni i sposobni da kritički provere sve političke opcije.
Ona je objasnila da ne postoje aktivni građani sa pasivnim medijima, jer mediji aktiviraju političke procese i građansku svet o tome kako i na koji način izgleda život u demokratskoj državi.
"Ja zato svim medijima u Srbiji želim uspeh", rekla je Solomon, koja je impresionirana talentom novinara, teoretičara i pravnika koji se bave medijskom regulativom.
"Nadam se da će država imati sluha i dati mogućnost ovim ljudima da iznesu medijske promene koje su počele 2011. godine. Lavina je počela, ona ne može tek tako da se zaustavi i pored toga što to pojedinci itekako žele", zaključila je Solomon.
Nema komentara.