Pošalji prijatelju

Region

22. 12. 2013

Operaciju zakazuju za 2022.!

Beograd - Spiskovi za dijagnostiku i operacije u 46 zdravstvenih ustanova u Srbiji, za godinu i po dana uvećani su za 11.500 ljudi, na listama čekanja 65.462 pacijenta, a na ortopediji u Kliničkom centru Kragujevac operacije kuka zakazuju za 2020, a kolena za 2022. godinu!

Preglede magnetnom rezonacom i skenerom, operacije srca i katarakte, ugradnju veštačkih kukova i kolena, i nekoliko kardioloških intervencija, kao što su kateterizacija ili ugradnja stenta, u 46 zdravstvenih ustanova u Srbiji trenutno čeka 65.462 pacijenata, pišu današnje Večernje novosti.

Od kraja jula prošle godine liste čekanja uvećane su za čak 11.500 upisanih, a stalno se produžava i vreme čekanja na dijagnostiku i operacije.

Tako se sad u Pančevu, Čačku i Novom Sadu operacije katarakte zakazuju čak za 2017. godinu, u Kliničkom centru Srbije za 2016... Za magnetnu rezonancu termini se u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici i Užicu već popunjavaju za početak 2015. godine, a za kateterizaciju u Institutu "Dedinje" za jul 2019.

Neslavni rekord drži ortopedija u Kliničkom centru Kragujevac, gde se operacije kuka zakazuju za 2020, a kolena za 2022. godinu!

Baš ti, dugi spiskovi čekanja, prema analizi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), jedan su od najvećih problema u zdravstvu Srbije, koje je drugu godinu zaredom ocenjeno kao najlošije u Evropi.

Iako nadležni u zdravstvu takvu ocenu ne prihvataju, a probleme koje imamo uglavnom vezuju za besparicu, izvršni direktor EHCI Arne Bjornberg je izričit:

"Liste čekanja nemaju veze sa novcem. Nema ih u mnogo siromašnijim zemljama - Albaniji, Moldaviji. To ima veze sa lošim sistemom, sa lenjošću i nemarnošću ljudi koji rade u zdravstvu i drugim institucijama".

U Ministarstvu zdravlja i Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja, ipak, tvrde da liste čekanja ne odslikavaju realnost, jer se "veliki broj pacijenata vodi u više zdravstvenih ustanova".

Činjenica je, međutim, da su ti spiskovi u elektronskom formatu, pacijenti se evidentiraju po matičnom broju, i nadležni bi lako mogli da ih izlistaju i ustanove koliko je ljudi upisano na više mesta.

A, teško da je to masovna pojava, jer pacijent, recimo iz Kragujevca, ne može svojevoljno da "zapuca" na Banjicu i prijavi se za operaciju kuka. Za to mu je potreban uput overen u matičnoj filijali osiguranja, koji se ne dobija lako.

"Insistiram na tome da se pacijentu dok čeka intervenciju ne sme pogoršavati zdravstveno stanje. Ima oboljenja koja se sa istim uspehom mogu operativno rešavati i sada, i za godinu dana, pa se u nekim situacijama iz medicinskih razloga procenjuje da je najbolje da se sačeka termin kada je 'najzrelije' za operaciju. Tu moramo biti krajnje objektivni, ali je sigurno da su liste bile prostor za izvesne manipulacije", izjavila je za Večernje novosti Slavica Đukić Dejanović, ministarka zdravlja.

Ona je dodala da kada bude umrežen sistem pacijent će moći da bude samo na jednoj listi i tada ćemo moći da napravimo pravu distribuciju vremena u pogledu zakazivanja.

Pacijenti koji budu želeli da biraju zdravstvenu ustanovu ili lekara, neće više biti problem države i neće se nalaziti na listi.

Ove godine bilo je zastoja u nabavci sočiva, stentova, veštačkih srčanih zalistaka, kukova... U Očnoj klinici Kliničkog centra Srbije gotovo puna četiri meseca se nisu radile operacije katarakte. Sada samo u ovoj ustanovi operaciju čeka 5.445 pacijenata, a poslednji je zakazan za januar 2016.

Zbog povremenih nestašica sočiva, loše organizacije, i ko zna čega sve, liste čekanja za kataraktu su najduže. U januaru prošle godine za operacijuu se bilo prijavilo 16.000 pacijenata, a sada je na tim spiskovima 27.012!

"Sve duže liste čekanja jasno pokazuju da sistem zdravstva ne fukcioniše. Uporno upozoravam da su te liste potencijalni prostor za korupciju. Pokazalo se i da centralne nabavke, koje su inače dobar način snabdevanja, jer tako možemo da uštedimo novac, možda i da sprečimo korupciju, nisu baš uspešno obavljane, bolnice su ostajale bez materijala, što je dodatno zakomplikovalo već veoma tešku situaciju u zdravstvu", rekao je za Večernje novosti Dušan Milisavljević, predsednik Odbora za zdravlje i porodicu Skupštine Srbije.

Novinar Z.Č., foto FoNet

Nema komentara.