Region
04. 03. 2014
Artman:nije bilo genocida
Beograd/Zagreb - Bivša portparolka Tužilaštva Haškog tribunala za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Florans Artman izjavila je da nema sumnje kakav će biti ishod suđenja pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije, ističući da je i obema stranama jasno da genocida tokom rata u Hrvatskoj nije bilo, i da će Sud odbaciti obe tužbe.
Artman je u razgovoru za Danas navela da je Evropska unija „iza zatvorenih vrata“ ohrabrivala i Hrvatsku i Srbiju da odustanu od tužbi, kao i da je u situacija u BiH tokom rata bila sasvim drugačija gde je „počinjen genocid nad jednim od konstitutivnih naroda, odnosno nad Bošnjacima“.
U Hrvatskoj su počinjeni zločini protiv čovečnosti, ali ne i genocid. Nije došlo do dogovora o povlačenju tužbi, uprkos dugogodišnjim pregovorima, jer istorijska pitanja o ratu nisu rešena, navela je Artman.
Ni Srbija, prema njenim rečima, kao država, ni kao društvo, osim jednog segmenta civilnog društva, nije želela da započne ozbiljan proces suočavanja sa prošlošću i da se time eksplicitno distancira od najcrnjih stranica napisanih za vreme Miloševićevog režima.
Artman je ocenila da Međunarodni sud pravde nije "niti bilo koja sudnica, mesto gde bi istorijska pitanja trebalo rešavati, ali je mesto za utvrđivanje nekih činjenica i odgovornosti država, za razliku od krivičnog suda gde se utvrđuje pojedinačna odgovornost".
Da bi sudije obrazložile odbacivanje međusobnih tužbi Srbije i Hrvatske za genocid, najverovatnije će morati da opišu ulogu svake od te dve države u teškim zločinima počinjeni 90-ih u Hrvatskoj, pa možda i pravno kvalifikovati sam oružani sukob, rekla je Artman.
Kad je taj isti sud, podsetila je, oslobodio Srbiju od direktne odgovornosti za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, sudije su obrazložile svoje mišljenje na bazi predloženih dokaza o tome šta je Srbija uradila, odnosno nije uradila. "Hrvatska se tome nada. To je svrha ovog spora".
I jednoj i drugoj strani je jasno da nije bilo genocida, ali posezanje za tim terminom je pravni instrument da se aktivira arbitraža između dve zemlje koje nisu imale hrabrosti da se same, bez spoljnog uticaja, međusobno dogovore o rešavanju spora, odnosno suoče sa konfliktnom prošlošću, smatra Artman.
Idealno, dodala je, taj proces bi trebalo da bude početak lečenja protiv daljih poricanja obe država Protiv manipulisanja istorijom i negiranja tuđih žrtava i patnji.
Nažalost, već se nazire da proces pred MSP neće biti dovoljan da do toga dođe, rekla je Artman.
Svi snose veliku odgovornost što nakon blizu dvadeset godina još nisu locirane sve masovne grobnice, što nema efikasnog sistema razmene informacija ili bar anonimnog dostavljanja podataka o tome gde su nestale osobe pokopane, navela je Artman i zaključila da je to forma saučesništva u zločinima i da je sudski spor u Hagu najmanji problem u odnosu na druge probleme koji ometaju izgradnju stabilne budućnosti u regionu.
U Hagu je danas drugi dan izlaganja hrvatskih argumenata po tužbi za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).
Hrvatska je pozvala ukupno 12 svedoka da svedoči u korist njene tužbe za genocid koju je podnela Međunarodonom sudu pravde protiv Srbije.
O zločinima počinjenim u Vukovaru danas će svedočiti Frano Kožul, a svedok stručnjak biće predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, prenela je Hrvatska televizija.
Zagreb tuži zvanični Beograd, podseća HRT, da je u četiri ratne godine počinio genocid etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubistvom 10 572 osobe, zlostavljanjem, bespravnim zatvaranjem više od 7000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine.
Nema komentara.