Srbija
06. 04. 2014
Godišnjica bombardovanja
Beograd - Danas je Dan sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, dan kada je 1941. Godine bombardovan Beograd.
Nacistička Nemačka napala je Kraljevinu Jugoslaviju na današnji dan 1941. godine. Avioni su najpre bombardovali Beograd, potom i Kraljevo, Niš i druge gradove. Napad koji je počeo bez objave rata označio je početak Drugog svetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji.
Prve bombe pale su na Beograd u 6.30 sati. Istog dana, gradnje bombardovan još četiri puta, a iz aviona je pucano i na kolone izbeglica, dok su napuštale grad.
Beograd je bombardovan i 11. i 12. aprila. Napadi su trajali i noću, a na grad je izručeno 440 tona smrtonosnog tovara.
Tačan broj žrtava nikada nije precizno utvrđen. Na spisku poginulih u Beogradu, koji je tada imao 370.000 stanovnika, vodi se 2.274 građanina, dok neke procene govore o oko četiri hiljade stradalih.
Grad je pretrpeo neprocenjivu materijalnu štetu. Potpuno je razoreno 714 zgrada, teže oštećeno 1.888 zgrada, a delimično oštećeno 6.829, među njima i zgrada Starog dvora, čija je kupola srušena.
Gađane su gusto naseljene četvrti, bolnice, Učiteljski dom, Kalenić pijaca, železnička stanica, Glavna pošta, zemunski aerodrom.
U porti Vaznesenjske crkve pobijeno je i ranjeno nekoliko stotina civila, a više stotina građana stradalo je kada je direktno pogođeno gradsko sklonište u Karađorđevom parku.
Potpuno je uništeno zdanje Narodne biblioteke Srbije na Kosančićevom vencu, podignuto 1832. godine. Bila je to jedina nacionalna biblioteka koja je namerno napadnuta i uništena tokom Drugog svetskog rata.
U požaru posle bombardovanja nestao je ceo fond sa 350.000 knjiga, uključujući i srednjovekovne spise neprocenjive vrednosti.
Predstavnici Grada položili su danas vence na spomen obeležja posvećena stradalima u nemačkom bombardovanju Beograda pre 73 godine, što se obeležava kao Dan sećanja na njih.
Za žrtve pale u bombardovanju, kojim je označen početak napada na Kraljevinu Jugoslaviju, i za stradale u savezničkom bombardovanju Beogada, takođe na Uskrs, ali 1944, biće podignuto zajedničko spomen obeležje, najavili su predstavnici Grada.
"Taj 6. april 1941 bio je jedan od najdužih i najtežih dana u istoriji Beograda, grad je bio četiri puta bombardovan tog dana, zatim sutradan ponovo pa još nekoliko dana", rekao je predsednik Privremenog organa Siniša Mali, POšto je položio venac u Aleji žrtava bombardovanja Beograda aprila 1941. Prema njegovim rečima, Beograd je tada imao 370 000 stanovnika, poginulo je 2 274 građana po zvaničnim podacima, dok neki nezvanični podaci govore o 4 000 stadalih, uz brojne srušene zgrade.
Čuvamo uspomenu na žrtve, uz nadu da se tako nešto nikad neće ponovo desiti, rekao je Mali.
Polažući venac kod spomen obeležja u Karađorđevom parku, sekretar Privremenog organa Goran Vesić rekao je da je Beograd, mada proglašen za otvoreni grad, varvarski bombardovan zato što se jedan mali narod usudio da se suprotstavi nacistima i pokaže svoj stav.
Vesić je podsetio da je nekoliko hiljada građana stradalo i prilikom savezničkog bombardovanja Beograda, aprila 1 944, i najavio da će se podići spomenik u znak sećanja za sve ove žrtve jer moramo da se sećamo svoje istorije.
Sa predstavnicima Grada vence su položili i predstavnici Udruženja Beograđana 6 april.
Venci su položeni i kod fontane Vrelo života i kod granitnog krsta u porti Vaznesenjske crkve.
To će biti učinjeno i na Kosančićevom vencu, lokalitetu gde u bombardovanju srušena Narodna biblioteka, i kod spomenika pilotima braniocima Beograda aprila 1941.
Povodom obeležavanja Dana sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković položio je danas, u ime Vlade Srbije, venac na spomenik pilotima braniocima Beograda.
Uz najviše vojne počasti, vence na spomenik pilotima poginulim 6. aprila 1941. godine, podignut na Zemunskom keju, položile su, pored Dikovića, i delegacije udruženja boraca i veterana ratova, kao i Privremenog organa Beograda.
Član Privremenog organa Nikola Nikodijević rekao je da je obaveza svih da se sećaju žrtava 6. aprila 1941. godine, kao i svih ljudi koji su stradali braneći svoju zemlju i da je istorija tu da nas uči da ne ponovimo svoje greške.
"Kao država možemo biti ponosni na svoju ulogu u Drugom svetskom ratu i na antifašističku prošlost, i tu svoju ulogu treba da ističemo, jer smo se mnogo godina skrivali i spuštali glavu iz nepoznatih razloga",istakao je Nikodijević.
On je dodao da veruje da dolaze vremena kad će Srbija moći da ističe svoju ulogu u borbi protiv fašizma i da je obaveza prema budućim generacijama da se neguje sećanje na strahote Drugod svetskog rata, "kako nam se takve stvari ne bi ponavljale".
Ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac izjavio je danas da je uništenje Narodne biblioteke Srbije na Kosančićevom vencu, koja je izgorela u nacističkom bombardovanju 6.aprila 1941. godine, jedan od najvećih zločina počinjenih nad pokretnom kulturnom baštinom u Evropi tokom Drugog svetskog rata.
"Time je stradanje naše biblioteke preraslo nacionalne okvire i postalo univerzalini simbol pokušaja uništenja i zatiranja kulture, umetnosti, nauke i obrazovanja", rekao je Tasovac na centralnoj manifestaciji obeležavanja Dana sećanja na stradanje Narodne biblioteke Srbije.
On je rekao da je izuzetno bogat i raznorodan nacionalni fond tadašnje Narodne biblioteke Srbije bio svedok dinamične i burne istorije ovih prostora, preplitanja kultura, tradicija, jezika, religija i ideologija.
"Istovremeno, međutim, ovaj krater pored kojeg stojimo je i simbol našeg sopstvenog nemara i pokazatelj istorijske ravnodušnosti koju kao društvo gajimo u odnosu prema najznačajnijim institucijama naše kulture", istakao je Tasovac.
Tasovac je podsetio da je u depoima i trezoru Narodne biblioteke Srbije 6.aprila 1941. godine stradalo oko pola miliona bibliotečkih jedinica srpskog i stranog porekla, što je bila najveća i najdragocenija zbirka pokretne kulturne baštine u ovom delu Evrope.
On je rekao da su u plamenu nestale i lične biblioteke Vuka Karadžića, Đure Daničića, Janka Šafarika,uništena je neprocenjiva zbirka kartografskog i grafičkog materijala, nestale su kolekcije srednjovekovnih srpskih i orjentalnih rukopisa, kao i zbirka turskih dokumenata o Srbiji, stare štampane knjige prepiska značajnih ličnosti iz kulture i političke istorije Srbije i Jugoslavije.
"Ima li ičeg smislenijeg od toga da na ovom mestu ponovo zaživi Narodna biblioteka Srbije?Jedna nova, drugačija, ali ne manje bogata Narodna biblioteka Srbije, koja će predvoditi proces digitalizacije srpskog kulturnog nasleđa i koja će u isto vreme biti i čuvar kolektivnog pamćenja i garant tehnološkog napretka u Srbiji u 21.veku?", upitao je Tasovac.
On je rekao da je Beograd u ratovima 38 puta rušen i dodao da "istorija koja je zapamtila 38 generacija ratnika pamti i isto toliko generacija graditelja, a na nama je da se opredelimo da budemo jedna takva generacija".
"Videti na ovom mestu ponovo Narodnu biblioteku bi značilo da smo u stanju da u isto vreme sačuvamo prošlost i osiguramo budućnost ove zemlje.I tek ako je izgradimo shvatićemo koliko nam je sve ove decenije nedostajala", istakao je on.
VD upravnika Narodne biblioteke Srbije Svetlana Jančić rekla je da je tokom bombardovanja uništena dragocena nacionalna, naučna i kulturna baština prikupljana i čuvana u Narodnoj biblioteci Srbije od njenog osnivanja 1832. godine, i tada je, između ostalog, izgorelo više od 1300 srednjovekovnih rukopisa i dokumenata na pergamentu i hartiji, više od 300.000 štampanih knjiga.
Uništeni su kompleti novina i časopisa, oko 2000 pisama književnika i znamenitih ličnosti srpskog i drugih južnoslovenskih naroda, kompletna dokumentacija.
"U vremenu u kome i pored bolnih iskustava biblioteke i arhivi širom sveta i dalje nestaju u plamenu naša je obaveza da konačno vratimo knjigu na Kosančićev venac, da dostojno obeležimo mesto stradanja, da mu udahnemo život, smisao, lepotu i plemenitost, da se duboka rana na biću nacionalne biblioteke zaleči, a prekinuta nit trajno uspostavi", rekla je ona.
Akademik Miro Vuksanović je rekao da bi na ovom mestu trebalo da se podigne mauzolej spaljenoj knjizi, u obliku otvorene knjige, kao "nadgrobnik strahoti".
Tasovac i građani su na ruševinama Narodne biblioteke Srbije ostavili knjige, a grupa "Dah tetar" izvela je performans "Traženje grada".
Nema komentara.