Srbija
28. 10. 2012
Masovno prisluškivanje
Beograd - U Srbiji se svakodnevno prisluškuje ili kontroliše protok informacija blizu 400.000 ljudi, od čega svega oko 15.000 zakonski, dok su ostali pod neovlašćenim nadzorom što državnih organa, što pojedinaca, privatnih kompanija i agencija, piše Press.
Sagovornici lista upozoravaju da je nadzor komunikacija dosegao neslućene razmere i da, ukoliko se pod hitno ne uvede ozbiljan sistem kontrole, Srbija za koju godinu može da postane zemlja u kojoj caruje "veliki brat".
"U toku akcije nadzora, koju je poverenik sprovodio kod provajdera mobilne telefonije, utvrđeno je da je samo jedan od njih aktivirao softversku aplikaciju kojom se registruje frekvencija prisluškivanja. I on sam je 'nabrojao' da je bilo više od 270.000 pristupa službi bezbednosti i policije takozvanim zadržanim podacima o komunikaciji, odnosno ko, kad, kako, odakle, s kim, koliko dugo je pričao", izjavio je za Press poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić.
Taj podatak, imajući u vidu broj provajdera u Srbiji, upućuje na pretpostavku da je takvih pristupa bilo više stotina hiljada, možda čak i milion, rekao je Šabić i upozorio da su takvi pristupi nedopustivi sa stanovišta Ustava Srbije.
Poznavaoci kažu da je ovaj podatak daleko manji od stvarnog broja prisluškivanih osoba, ali navode da bi i on morao da alarmira državne organe.
I zaštitnik građana Saša Janković navodi da je sve više ljudi koji su predmet prisluškivanja i podseća da je, upravo zbog sve većih zloupotreba, tražio od Ustavnog suda da zabrani policiji da prikuplja podatke bez odluke suda.
"Podaci pokazuju da službe bezbednosti u svakom trenutku zadiru u privatne komunikacije više hiljada građana Srbije", ukazao je Janković i napomenuo da je to zadiranje mnogo veće nego što može i da se pretpostavi.
"Neovlašćeno prisluškivanje je krivično delo i mora da bude sankcionisano. U neovlašćeno prisluškivanje nisu umešane samo službe, već i operateri", rekao je Janković.
Nijedna služba vam neće dati tačan podatak, piše Press i tvrdi da se broj uvek smanjuje da bi se pokazalo da su i one reformisane.
Reforma se, međutim, odnosi samo na korišćenje modernije tehnologije, uz pomoć koje jednostavnije, brže i preciznije prate komunikaciju.
Ono što se okvirno zna to je da se trenutno u Srbiji, uz nalog, sluša oko 15.000 ljudi. Međutim, u mrežu iz časa u čas upliću se i svi oni koji razgovaraju s njima, a koji nisu na režimu praćenja, i tako se taj lanac progresivno širi munjevitom brzinom, pa se procenjuje da je pod nadzorom dnevno i do 400.000 ljudi, tvrdi za Press izvor iz BIA.
Ova brojka možda deluje zapanjujuće, ali treba da se zna da "službe za praćenje" imaju i partije, kompanije, ali i pojedinci, dodaje izvor BIA, koji sumnja da u Srbiji može bilo ko da odgovara zbog zloupotreba u prikupljanju tajnih podataka.
S druge strane, poverenik Šabić objašnjava da ne postoje precizni podaci koliko se ljudi u Srbiji prisluškuje, ali ni ko sve prisluškuje.
"Problem prisluškivanja ne treba svoditi samo na eventualno nezakonito prisluškivanje inače ovlašćenih službi, policije, BIA ili VBA", ukazuje Šavić i upozorava da se ne sme potcenjivati ni problem prisluškivanja u "sivoj zoni".
"Danas je moguće, zbog zakonske neuređenosti, da se prisluškivanjem bave i strukture iz sveta biznisa, politike, kriminala. U kom je to obimu, može samo da se nasluti", zaključio je Šabić.
Nema komentara.