Srbija
09. 03. 2013
Duh 9. marta
Beograd - Danas su 22 godine od prvih masovnih opozicionih demonstracija protiv režima Slobodana Miloševića 1991. godine.
Tog dana 1991. godine su prvi put posle oslobođenja Beograda 20. oktobra 1944. godine, na ulice glavnog grada izašli tenkovi.
Tog marta, kako je mnogo godina kasnije rekao Vuk Drašković, počeo je dramatični obračun između dva pogleda na budućnost Srbije.
Postavljen je model borbe protiv jednog autokratskog režima, koji je doneo rezultate tek 9 godina kasnije - kada je "petooktobarskom revolucijom“ srušen Milošević.
Bio je to početak uličnih protesta opozicije u Srbiji, na koje je vlast uvek odgovarala silom. Ipak, svi pokušaji reprize 9. marta ostali su bledi, pa je ovaj događaj bio jedina pobeda nad Miloševićem do 5. oktobra, podseća B92.
Protest je organizovao Srpski pokret obnove, tada najjača opoziciona stranka, zbog propagande, teških i neistinitih optužbi koje je javnosti plasirala Televizija Beograd, jedno od najmoćnijih oružja u rukama Miloševića, tada, ali i u godinama koje slede.
Neposredan povod je bio komentar urednika Slavka Budihne u Dnevniku 2, 16. februara, koji je optužio SPO da je produžena ruka "ustaškog" hrvatskog režima. SPO poziva na "protest za slobodu informisanja“, a MUP odlučuje da ga zabrani.
Tog jutra policija je pokušala da blokira prilaze Beogradu kako bi sprečila dolazak pristalica opozicije iz unutrašnjosti. Po gradu je, prema nekim procenama, bilo razmešteno oko 15.000 policajaca.
Okupljeni građani su zahtevali da se smene urednici TV Bastilje, kako su je tada prvi put nazvali. Tražili su da ostavke podnesu tadašnji generalni direktor Dušan Mitević, Sergej Šestakov, Predrag Vitas, Ivan Krivec i Slavko Budihna.
Sa građanima su tada bili Vuk i Danica Drašković, Zoran Đinđić, Žarko Jokanović, Milan Paroški, Vojislav Koštunica, Leon Koen, Vesna Pešić, Milan Komnenić, Borislav Mihajlović Mihiz, Slobodan Rakitić, Vida Ognjenović, Borislav Pekić…
A onda su se, planirane mirne demonstracije na "Trgu slobode kod Čestitog Knjaza", kako to mesto zove Drašković, pretvorile u ulični rat.
Nešto pre podneva policija je krenula u akciju razbijanja skupa. MUP je saopštio da je akcija preduzeta zbog “agresivnog ponašanja učesnika demonstracija” kao i da je protiv SPO i Vuka Draškovića podneta krivična prijava zbog “ovih militantnih demonstracija”.
Pred naletom policije, lideri opozicije i deo njihovih najbližih pristalica sklonili su se u Narodno pozorište, a vrata im je otvorila tadašnja upravnica, dramski pisac Vida Ognjenović.
Operativci u civilu su najpre bacili nekoliko suzavaca u sredinu mase, a zatim je policija pokušala da rastera demonstrante vodenim topovima, gumenim mecima, i dodatnim - ogromnim količinama suzavca. Okolo su bila oklopna vozila, pa čak i konjica.
Milicija je pokušala i da uđe u Narodno pozorište, ali u tome nije uspela.
Vlast je potcenila građane koji nisu ustuknuli, već su na Draškovićevu komandu sa terase “Juriš!!!” krenuli u okršaj sa policijom.
Ko je šta od demonstranata dograbio koristio je u sukobu sa policajcima. S druge strane, policija je upotrebljavala i vatreno oružje.
Nakon dvoipočasovne borbe "prsa u prsa“ Beograd je izgledao tužno: polupani izlozi i trolejbusi, razbijeni automobili, prevrnutim kontejneri, polomljeni semafori...
U haosu koji je nastao poginule su dve osobe: maturant Branivoj Milinović i policajac Nedeljko Kosović.
U sukobima demonstranata i policije je povređeno 114 osoba - 58 policajaca i 86 građana, a uhapšeno je 158 ljudi.
Među uhapšenima je bio i lider SPO Vuk Drašković i tadašnji potpredsednik te stranke Jovan Marjanović.
A Milošević je izjavio: “Danas je u Srbiji, u Beogradu, napadnuta najveća vrednost koju Srbija i naš narod imaju – napadnut je mir… Zato se snagama haosa i bezumlja Srbija mora suprotstaviti svim ustavnim sredstvima...”
Jedna od mera policije za “očuvanje mira” bila je i nasilno prekidanje emitovanja programa Radija B92, a prethodno je, po nalogu tužioca prekinuto emitovanje programa Studio B "zbog pristrasnog izveštavanja i uznemiravanja javnosti".
U toku noći usledila su hapšenja na desetine demonstranata. Vojska se sa ulica povukla sutradan, predveče, ćutke...
Događaji koji su se desili razgnevili su studente. Kolona od oko četiri hiljade krenula je iz Studenjaka ka gradu. Na Brankovom mostu policija je ispaljivala suzavac, ali studenti su probili kordon.
Na Terazijama se susreću sa kolonom koja je krenula iz studentskih domova "Karaburma“ i sa Zvezdare. Tu jasno definišu i saopštavaju svoje zahteve koji su, uz one „devetomartovske“, podrazumevali i oslobađanje uhapšenih.
Vlast je i dalje tvrdila da je sve to HDZ scenario i izdaja.
Zato 11. marta SPS organizuje kontramiting "Za odbranu Republike, za ustavnost, slobodu i demokratijuna Ušću sa koga je funkcioner te stranke Dušan Matković pozvao okupljene penzionere da "krenu na Terazije da razjure sramotu Srbije."
Na mitingu su govorili Petar Škundrić, akademik Mihajlo Marković, Živorad Igić i Radoman Božović.
Protesti nekoliko hiljada studenata i građana nastavljeni su na Terazijama sve do 14. marta, kada su svi uhapšeni oslobođeni, a Skupština Srbije usvojila ostavke direktora RTS Dušana Mitevića i ministra unutrašnjih poslova Radmila Bogdanovića.
Smenjeno je rukovodstvo RTV Beograd, a Studio B i Radio B92 su nastavili da rade.
Oslobođen je i vođa devetomartovskih demonstracija Vuk Drašković, koga je pritvorenog čuvao Naser Orić, tadašnji radnik obezbeđenja Slobodana Miloševića.
To je bila pobeda 9. marta. Drašković često ističe da je duh ovih demonstracija na kraju doveo do pada Miloševića 5. oktobra 2000. godine.
Srpska opozicija devedesetih je poslednji put zajednički obeležila godišnjicu ovih demonstracija 1997. godine kada je i pokojni premijer i lider DS Zoran Đinđić istakao da je 9. mart bio "temelj pobede" koju je opozicija izvojevala na lokalnim izborima godinu dana ranije (1996.).
Posle toga, godišnjicu 9. marta obeležava samo SPO, a prošle godine su venac na Trgu Republike položili i funkcioneri stranke Izvorni Srpski pokret obnove, koja se izdvojila iz SPO.
Možda nestrpljivo i pomalo neoprezno izražavam nadu da će Srbija već u junu nepovratno zakoračiti na put ka Evropskoj uniji (EU), izjavio je danas predsednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković i naglasio da je dobijanje datuma za početak pregovora o članstvu u EU bitka svih bitaka koje su počele 9. marta 1991. godine.
Drašković je, na Trgu Republike, položio venac i upalio sveće povodom 22. godišnjice devotomartovskih demonstracija koje su prvi put ozbiljno uzdrmale režim Slobodana Miloševića.
Mora se znati da se prva najdramatičnija i prekretna bitka za Srbiju u Evropi, za Srbiju na Zapadu odigrala baš na ovom našem Trgu slobode 9. marta 1991. godine i da je taj datum potrajao čitavu deceniju, rekao ej Drašković obraćajućis e pristalicama SPO.
Mora se znati, naglasio je Drašković da je devetomartovski ustanak sazivao, organizovao, predvodio SPO i da su sa nama svih tih 10 godina bili i pripradnici drugih stranaka opozicije i građani koji su imali isti cilj - da Srbija krene ka Evropi.
Ničega od tih protesta ne bi bilo da nije bilo ogromne energeije i žrtava SPO, podsetio je Drašković.
Mora se znati da je SPO okupljao svu demokratsku opoziciju, bio predvodnik svih njenih koalicija, sve se ovo mora znati, naglašavam možda i napadno, jer već 13 godina traje organizovana i horska zavera protiv istine i prekrajanja istorije, upozorio je luider SPO.
Drašković je rekao da se 13 godina govori kako e sve proteste, pa i 9. mart organizovala neka druga stranka, a samo je jedna bitka vođena bez SPO.
To je bitka posle budvanskog atentata protiv SPO, rekao je Drašković i naglasio da je stranka posle 5. oktobra 2000. godine imala dva izbora, "da pogne glavu i da nastavi da se bori za ciljeve 9. marta".
Izabrali smo ovo drugo, svesni da ćemo nailaziti na stalne opstrukcije, rekao je Drašković.
Za nas iz SPO dobijanje datuma za početak pregovora o članstvu u EU je bitka svih naših bitaka. Kada se to desi onda ćemo biti dvostruko zadovoljni, zbog Srbije i zbog nas samih, rekao je Drašković.
Tada ćemo videti, dodao je on, da sve žrtve SPO za novu, evropsku, demokratsku Srbiju, utemeljenu na sistemu evrospkih vrednosti neće biti uzaludne.
Nema komentara.