Srbija
10. 03. 2013
Đinđić tragično usamljen
Novi Sad - Posledice ubistva Zorana Đinđića se i danas osećaju jednako snažno i jednako bolno kao što su se osećale pre deset godina, izjavio je Bojan Pajtić, predsednik Vlade Vojvodine i zamenik predsednika demokratske stranke (DS).
"Izgubili smo tog 12. marta 2003. najtalentovanijeg političara na ovim prostorima, vizionara i istinskog državnika. Aposle njegove smrti stotine hiljada mladih je izgubilo veru u bolje sutra i rešilo da napusti zemlju. Za jednim velikim talasom tokom devedesetih, posle Zoranovog ubistva usledio je drugi, odnoseći najdarovitije, najobrazovanije, najsposobnije", rekao je Pajtić u intervjuu za Dnevnik.
On je dodao da oni danas vuku napred, ne Srbiju, nego Nemačku, Kanadu, SAD, Norvešku... i bojim se da ova zemlja teško može nadoknaditi tolike gubitke.
Govoreći o Srbiji 10 godina posle ubistva Đinđića, Pajtić je istakao da je izostala lustracija, da Vladu čine ljudi imamo koji su devedesetih godina bili visoko pozicionirani u političkim strukturama koje su dugoročno, za više decenija, unazadili Srbiju.
"Izostanak lustracije je posledica činjenice da je Zoran, u želji da naše društvo temeljno izmeni, bio tragično usamljen. Vojislav Koštunica, kao beneficijar podrške koju je DOS pridobio kod građana Srbije, činio je sve da u suštini reafirmiše bezbednosne, finansijske i političke strukture koje su devastirale zemlju. Zapravo, Zoran za te i takve korenite promene države i društva nije tada imao podršku ni velikog dela DOS, pa ni ogromnog broja građana,i to treba otvoreno reći", objasnio je Pajtić. O odgovornosti DS za vraćanje na vlast ljudi iz devedesetih godina, Pajtić je rekao:
"Demokratskoj stranci se, recimo, prebacuje to što je 2008. ušla u koaliciju sa SPS. Međutim, zaboravlja se da je u tom trenutku spasavano što se spasiti može. Jer, da nismo povukli taj potez, vlast bi formirali SRS, DSS i SPS. I jasno je da bi ta koalicija značila potpuno odustajanje od evropskih integracija, zaoštravanje odnosa sa susedima, vodila bi potpunom krahu ekonomske saradnje sa Zapadom, i dalje bismo imali vize... Stoga, koliko god da je za članove DS taj manevar bio emocionalno, pa čak i fiziološki težak za svariti, ipak je vodio zemlju napred".
Pajtić je naveo da se često se neki Đinđićevi dnevno politički potezi tumače kao dogma, i dodao:
"Đinđić je bio idealista, jer je verovao da je u Srbiji moguće, u relativno kratkom roku, stvoriti onaj nivo institucionalne razvijenosti, stepena svesti i radnih navika koje karakterišu razvijene zemlje Evrope. Istovremeno, bio je praktičan političar koji je povlačio poteze u datom trenutku neophodne da bi se navedeni ciljevi realizovali".
Po njegovim rečima, iako su mnogi od tih poteza bili, pokazaće se, itekako nužni, ipak su nailazili na kritiku ne samo njegovih reakcionarnih oponenata, koji su nedvosmisleno podržavali haške optuženike, ratne zločince i tajkune koji su na propasti države stekli svoja bogatstva, nego i mnogih takozvanih. liberalnih intelektualnih krugova, upravo onih koji su posle najviše lamentirali nad tim što ga više nema.
"Demokratska stranka od kad je osnovana pa do danas nije menjala svoju politiku, a kamoli izneveravala ono što je Zoran činio, ali moramo razlikovati strategiju i taktiku, koji su se prilagođavali određenom vremenu i trenutku. Jer, nije moguće u okolnostima iz 2013. ili 2008. povlačiti identične dnevopolitičke poteze kao 2000. ili 2003.godine", rekao je predsednik Vlade Vojvodine.
On je istakao kako nije tačno da od 2008. godine, osim vizne liberalizacije, nije bilo drugih rezultata, i podsetio da je završena je saradnja s Tribunalom u Hagu, da su u velikoj meri normalizovani odnosi u regionu, reformisani su vojska i bezbednosne službe, doneti Statut APV i Zakon o nadležnostima Vojvodine...
"Da DS nije povlačila te poteze, srpsko društvo danas ne samo da ne bi imalo evropsku perspektivu, nego ne bi uopšte imalo perspektivu da su ga četiri godine vodili radikali, socijalisti i DSS", zaključio je Pajtić.
Pajtić se nije složio da to građani nisu baš visoko ocenili na majskim izborima 2012. godine.
"Zaboravlja se da su stranke, koje su tvorile Vladu, dobile na tim izborima značajno više glasova nego 2008. Suštinski, i lane u maju su se stvorile pretpostavke za još jedan mandat, što se u uslovima ekonomske krize nije dogodilo nigde u Evropi, osim u Crnoj Gori. I da nisu, nažalost, Boris Tadić i DS izgubili predsedničke izbore, politička konstelacija, koja je postojala do 2012, verovatno bi ostala ista. To, naravno, ne znači da nije bilo grešaka, naprotiv, ali čini mi se da se suviše lako prelazi preko svega onog što je u tom periodu dobro urađeno", rekao je Pajtić.
Rekavši da je Srbija, nažalost, gotovo aklamacijom počela da pozdravlja sve što je Đinđić činio i da ga veliča tek pošto je ubijen, Pajtić se osvrnuo i na poređenje Aleksandra Vučića sa Zoranom Đinđićem.
"To je pre svega uvreda za Zorana Đinđića. Pretpostavljam da taj deo intelektualne elite ima razloge zašto to čini, s tim da ti razlozi sigurno nisu ideološki niti su zasnovani na ozbiljnom promišljanju stanja u zemlji, nego su pragmatične prirode - kakve, u to ne bih ulazio. A ukoliko nije tako, ukoliko zaista misle da se može staviti znak jednakosti između Đinđića i Vučića, onda se intelekt te i takve intelektualne elite samo može staviti pod znak pitanja", rekao je zamenik predsednik DS u intervjuu Dnevniku.
Nema komentara.