Srbija
12. 03. 2013
Decenija od ubistva premijera
Beograd - U dvorištu Vlade Srbije 12.marta 2003.godine ubijen je premijer Srbije i predsednik Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić.
Vlada Srbije je, u prvom saopštenju posle ubistva premijera, kao organizatore i počinioce atentata označila kriminalce iz "zemunskog klana".
Kao kolovođe grupe identifikovala je nekadašnjeg komandanta raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorada Ulemeka Legiju, kao i vođe kriminalnog "zemunskog klana" Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma.
Vlada Srbije je, takođe, saopštila da je tog dana trebalo da bude potpisan nalog za hapšenje članova "najveće organizovane grupe na prostoru bivše Jugoslavije", kako je označen "zemunski klan".
Đinđić je u jednom od poslednjih intervjua pred ubistvo demantovao da je sa takozvanim "crvenim beretkama", pripadnicima JSO, sklopljen dogovor da 5. oktobra 2000. pomognu u zbacivanju Slobodana Miloševića u zamenu za "neko pravo iznad zakona".
Nekoliko sati posle ubistva Đinđića proglašeno je vanredno stanje u zemlji, koje je trajalo do 22. aprila, kada je ukinuto na predlog Vlade Srbije.
Đinđić je sahranjen 15. marta u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija. U pogrebnoj povorci na ulicama Beograda bilo je više stotina hiljada građana.
U policijskoj akciji "Sablja" uhapšeni su atentator na premijera, bivši pomoćnik komandanta JSO Zvezdan Jovanović njegovi pomagači i još nekoliko pripadnika te jedinice, kao i većina pripadnika zemunskog i drugih kriminalnih grupa u zemlji i rasvetljena neka nerazjašnjena ubistva iz proteklih godina.
U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u ubistvu premijera Đinđića. Prvi na listi okrivljenih, Milorad Ulemek Legija, predao se srpskim vlastima 2. maja 2004. godine.
Suđenje optuženima za ubistvo premijera Đinđića počelo je 22. decembra 2003. godine u Okružnom sudu u Beogradu - Odeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala.
Oni su 23. maja 2007. godine oglašeni krivim i prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.
Za organizovanje ubistva premijera na 40 godina zatvora osuđen je bivši komandant "crvenih beretki" Milorad Ulemek.
Na istu kaznu osuđen je i Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva i bivši Ulemekov zamenik. Te presude potvrdio je i Vrhovni sud Srbije 29. decembra 2008. godine.
Zoran Đinđić rođen je 1. avgusta 1952. godine, u Bosanskom Šamcu. Sa suprugom Ružicom, koja je pravnik, ima dvoje dece.
Studije filozofije počeo je u Beogradu, ali je bio uhapšen i osuđen na godinu dana zatvora, zajedno sa grupom studenata iz Zagreba i Ljubljane, koji su se suprotstavljali autoritarnom režimu.
Po završetku studija, nigde u zemlji nije mogao da dobije posao, pa je otišao u Nemačku, gde je doktorirao na Univerzitetu u Konstanci, a u Jugoslaviju se vraća tek posle 12 godina i pada Berlinskog zida.
U Demokratskoj stranci bio je od 1989. godine, kao jedan od njenih osnivača i njen najuticajniji predsednik.
Posle pobede opozicije na lokalnim izborima, 1997. godine, i posle sukoba sa Miloševićevim režimom, postao je prvi gradonačelnik Beograda, koji nije bio član komunističke partije.
Tokom 2000. godine bio je glavni strateg i organizator kampanje opozicije, koja se završila 5. oktobra odlaskom Miloševića sa vlasti.
U januaru 2001. godine, postao je prvi srpski premijer, koji iza sebe nema komunističku prošlost.
U ekspozeu koji je podneo poslanicima Narodne skupštine Srbije naveo je da je Srbija u prethodnih deset godina bila prepuštena "na milost i nemilost brutalnim interesnim grupama unutar zemlje i međunarodnim interesima spolja, ali da je to vreme prošlo 5. oktobra".
"Srbija je uzela svoju sudbinu u svoje ruke, a današnji dan u simboličnom smislu razumemo kao 6. oktobar, kao početak sprovođenja nacionalnog konsenzusa za korenite promene", rekao je tada Đinđić.
Za vreme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.
Članovi Vlade Srbije, predvođeni premijerom Ivicom Dačićem, danas su u dvorištu zgrade vlade položili venac na spomen ploču premijeru Zoranu Đinđiću, ubijenom na tom mestu pre 10 godina.
Na vencu je pisalo "Doktoru Zoranu Đinđiću - Vlada Republike Srbije".
Posle polaganja venca Đinđiću su pojedinačno odali poštu Dačić i članovi vlade Suzana Grubješić, Aleksandar Vučić, Jovan Krkobabić, Mlađan Dinkić, Goran Knežević, Verica Kalanović, Slavica Đukić Dejanović, Zorana Mihajlović, Alisa Marić, Žarko Obradović i Velimir Ilić.
Povodom obeležavanja desete godišnjice od ubistva prvog demokratskog premijera i predsednika Demokratske sranke (DS) Zorana Đinđića, članovi kragujevačkog odbora te stranke organizovali su jutros šetnju, polaganje cveća i paljenje sveća pored spomen ploče ubijenog premijera.
Kolona članova DS kretala se ulicom Zorana Đinđića od Trga Fontana do ulice Nikole Pašića, gde je kod spomen ploče položeno cveće i odata pošta ubijenom premijeru.
Posle toga, mnogi učesnici šetnje uputili su se autobusima za Beograd kako bi se priključili "Šetnji za Zorana".
Predsednik Gradskog odbora DS Dušan Obradović, rekao je da je Zoran Đinđić bio borac za Srbiju, koji je dao život za borbu protiv korupcije i kriminala u Srbiji.
Nema komentara.