Svet
27. 02. 2014
Poternica i upozorenje Rusiji
Kijev/Vašington - Prelazni predsednik Ukrajine Aleksandar Turčinov izjavio je danas da će Kijev svaki pokret pripadnika ruske Crnomorske flote na Krimu smatrati za vojnu agresiju na Ukrajinu.
Turčinov je zatražio da ruski vojnici na Krimu ostanu na području određenom bilateralnim sporazumima Kijeva i Moskve.
Svaki pokret van tih područja biće shvaćen kao vojna agresija. Ukrajinska država će biti u stanju da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet, poručio je Turčinov.
Rusija za 98 miliona dolara godišnje iznajmljuje od Ukrajine pomorsku bazu u Sevastopolju, gde je raspoređena Crnomorska flota. Bilateralnim ugovorom je utvrđeno vojno prisustvo Rusije na Krimu traje do maja 2017. godine.
Turčinov je snagama bezbednosti dao zadatak da "zaštite građane na Krimu i kazne prekršioce" koji su zauzeli zgrade vlade i parlamenta na Krimu.
Snagama bezbednosti je naloženo da "deblokiraju" zauzete zgrade.
Turčinov je građane pozvao da ostanu mirni, javlja Itar-Tas.
"Svaki pokušaj zauzimanja zgrada biće smatran za zločin protiv ukrajinske države, sa svim što to povlači", izjavio je Turčinov.
Protiv svrgnutog ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča, koji je osumnjičen za masakr tokom nereda u Kijevu, izdata je međunarodna poternica, saopštio je glavni ukrajinski tužilac Oleg Maknitski.
Za masovna ubistva tokom sukoba demonstranata i policije osumnjičen je i bivši ministar unutrašnjih poslova Vitalij Zakarčenko, preneli su ukarjinski mediji.
Maknitski je dodao da je službama bezbednosti i unutrašnjih poslova naloženo da utvrde prebivalište Janukoviča i Zakarčenka i isporuče ih pravosudnim organima.
On nije mogao da kaže gde se Janukovič nalazi.
Ukrajinski parlament usvojio je u utorak rezoluciju u kojoj se poziva da se smenjenom Janukoviču sudi pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.
Usvojena rezolucija dovodi u vezu Janukoviča sa policijskom akcijom u kojoj je, kako se navodi, poginulo više od 100 građana Ukrajine i drugih zemalja.
U rezoluciji se navodi i da bi Zakarčenku i bivšem državnom tužiocu Viktoru Pšonki trebalo suditi pred sudom u Hagu.
Svrgnuti predsednik Ukrajine Viktor Janukovič nalazi se u okolini Moskve, u selu Barviha, gde mnogi ruski političari imaju dače, objavio je moskovski finansijski dnevni list RBK, pozivajući se na jednog uticajnog biznismena i jednog vladinog zvaničnika, čija imena nisu navedena. Janukovič je poslednji put u javnosti viđen u subotu na Krimu, i od tada mu se gubi svaki trag.
Nove ukrajinske vlasti za njim su u međuvremenu raspisale međunarodnu poternicu, jer ga smatraju odgovornim za smrt više od 80 ljudi u neredima koji su danima trajali u Kijevu.
Informaciju da se Jankukovič nalazi u Moskvi demantovao je za Raša tudej predsednik Komiteta za spoljne poslove ruske Dume Mihail Margelov.
Sigurno znam da Janukovič nije u Rusiji i prema mom skromnom mišljenju Rusija mu neće odobriti azil, rekao je Margelov.
Moskva je danas ukrajinskom predsedniku Viktoru Janukoviču garantovala bezbednost "na teritoriji Rusije".
Janukovič je viđen u moskovskom Hotelu "Ukrajina", a sada se nalazi u odmaralištu ruske vlade u mestu Barvika, u blizini grada.
"Moram da zatražim od Rusije da mi osigura ličnu bezbednost od ekstremista", saopštio je danas Janukovič, navodi AP.
Ubrzo su ruski mediji, pozivajući se izjavu neimenovanog predstavnika vlade, javili da je Janukovičevom zahtevu za zaštitom "udovoljeno na teritoriji Rusije".
Janukovič je prošle nedelje pobegao iz Kijeva, ali je u današnjem saopštenju naveo da se i dalje smatra legitimnim šefom ukrajinske države.
Predsednik Rusije Vladimir Putin juče je naredio održavanje hitne vojne vežbe kako bi se proverila borbena gotovost ruskihoružanih snaga na zapadu te zemlje, dok su se u međuvremenu u Simferopolju na Krimu sukobili učesnici proruskih iprokijevskih demonstranata i ima informacija da je jedan muškarac poginuo, a da je dvadesetak ljudi povređeno.
Putin je naložio proveru sposobnosti vojnih jedinica sa zapada Rusije za delovanje u kriznim situacijama koje predstavljaju pretnju vojnoj bezbednosti zemlje, i za delovanje protiv pretnji antiterorističkog, sanitarno-epidemiološkog i tehnogenog karaktera, naveo je Interfaks.
Učesnici jučerašnjih proruskih i antiruskih demonstracija na Krimu sukobili su se u Simferopolju, gde se više od 10.000 Tatara okupilo da bi pružilo podršku tromesečnim protestima koji su doveli do smene šefa države Viktora Janukoviča, dok se u blizini odvijao nešto manji proruski skup. Tatari su, noseći ukrajinske zastave, skandirali "Ukrajina nije Rusija" i razmenili udarce sa rivalima koji su mahali ruskim zastavama.
Ruska Crnomorska flota je stacionirana na Krimu, gde većina stanovništva govori ruski jezik, kao i u većem delu južne i istočne Ukrajine, navodi AP.
Krimski Tatari su aktivno učestvovali u demonstracijama protiv Janukoviča i neprijateljski su raspoloženi prema Moskvi, jer su tokom Drugog svetskog rata masovno deportovani sa Krima, po naređenju sovjetskog lidera Josifa Staljina.
Predsednik Gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko, koja je rođena u Ukrajini, izjavila je da ne postoji mogućnost da Moskva vojno deluje u Ukrajini.
"Nemamao pravo i ne možemo da se mešamo u unutrašnja pitanja suverene države. Mi smo za Ukrajinu kao jedinstvenu državu i ne bi trebalo da postoje osnove za separatistička osećanja", reka je Valentina Matvijenko.
Vršilac dužnosti ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Arsen Avkov je u Kijevu saopštio da je naredio raspuštanje specijalnih policijskih snaga, koje optužuju za nasilje nad demonstrantima.
Tatari su, noseći ukrajinske zastave, skandirali "Ukrajina nije Rusija" i razmenili udarce sa rivalima koji su mahali ruskim zastavama.
Američki državni sekretar Džon Keri je, povodom velikih vojnih manevara u Rusiji, izjavio da bi "vojna intervencija koja bi narušila teritorijalni integritet Ukrajine bila velika i ozbiljna greška", javlja danas AP.
Teritorijalni integritet Ukrajine se mora poštovati, rekao je Keri novinarima u Vašingtonu.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je izjavio da u manevrima, koji su počeli u sredu, učestvuje oko 150.000 vojnika, 880 tenkova, 90 aviona i 80 brodova, "radi provere spremnosti snaga za akciju u kriznim situacijama".
Keri je rekao da Vašington planira kredit od milijardu dolara za Ukrajinu i da će razmotriti i druge vidove direktne pomoći Kijevu.
Cilj američke politike nije smanjenje ruskog uticaja u Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim republikama, već da stanovnici tih zemalja ostvare želju za slobodom u snažnim demokratskim državama sa jakom ekonomijom, izjavio je Keri.
Nema komentara.