Svet
04. 03. 2014
Putin:spremni na sva sredstva
Njujork/Brisel/Vašington/Sevastopolj/Moskva - Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Moskva spremna da upotrebi sva sredstva kako bi zaštitila Ruse u Ukrajini, ali je izrazio nadu da neće morati da upotrebi silu na istoku Ukrajine.
Putin je ocenio da ukrajinski parlament ima legitimitet, ali ne i vršilac šefa države Aleksandar Turčinov.
Prema Putinovim rečima, legitimni predsednik Ukrajine je odbegli šef države Viktor Janukovič, javlja AP.
Putin je odbacio kritike Zapada zbog ruske akcije u Ukrajini, uz konstaciju da je bilo sumnji vezanih za legitimitet akcija Zapada u Iraku, Avganistanu i Libiji.
Povodom pretnji uvođenja sankcija protiv Rusije, Putin je ocenio da bi one bile "kontraproduktivne" i da bi nanele štetu i Zapadu.
Putin je optužio Zapad za podršku "neustavnom puču" u Ukrajini i pružanje pomoći u obuci naoružanih demonstranata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je danas da se vrate u kasarne ruski vojnici koji učestvuju na manevrima duž granice sa Ukrajinom, ali je bilo planirano da vojna vežba već bude završena, tako da nije jasno da li se radi o reakciji Kremlja na zahtev Zapada da se smiri kriza u Ukrajini, javlja AP.
U manevrima na zapadu Rusije je učestvovalo 150.000 vojnika, stotine tenkova i desetine aviona.
Američki državni sekretar Džon Keri je na putu za Kijev.
Danas su ruski vojnici koji su na Krimu zauzeli vazduhoplovnu bazu Belbek pucali u vazduh, kada je oko 300 nenaoružanih ukrajinskih vojnika zatražilo da se vrate u bazu.
Desetak ruskih vojnika je upozorilo Ukrajince da ne prilaze, posle čega su pucali u vazduh.
Kijev tvrdi da Krim kontroliše oko 16.000 ruskih vojnika, navodi AP.
Ruska gasna kompanija Gasprom saopštila je danas da će otkazati popust u ceni gasa za Ukrajinu, prenosi AP.
Direktor Gasproma Aleksej Miler rekao je da Ukrajina već duguje 1,5 milijardi dolara za ruski gas.
Miler je rekao da je na sastanku sa ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim dogovoreno da Gasprom od 1. aprila obustavi popuste koji su dati Ukrajini za cenu gasa.
Rusija je ponudila nižu cenu gasa i pomoć od 15 milijardi dolara Ukrajini posle decembarske odluke ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča, koji je u međuvremenu svrgnut, da odbaci sporazum sa Evropskom unijom radi bližih veza sa Rusijom.
Ambasador Rusije u Ujedinjenim nacijama Vitalij Čurkin izjavio je na sednici Saveta bezbednosti u Njujorku da je predsednik Ukrajine Viktor Jankukovič tražio od predsednika Rusije Vladimira Putina da upotrebi vojsku, kako bi uspostavio mir, red i stabilnost i odbranio narod Ukrajine.
Čurkin je na vanrednoj sednici SB UN rekao da ima ovlašćenje da pročita izjavu Janukoviča i prisutnim ambasadorima je pokazao kopiju pisma u kome se navodi da "kao legitimno izabrani predsednik" Jankukovič veruje da je Ukrajina na ivici građanskog rata.
Janukuvič je ocenio da "su ugroženi životi, bezbednost i prava ljudi, posebno u jugoistočnom delu Krima" i da u zemlji postoje "otvoreni aktovi nasilja i terora", prenosi AP.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton izjavila je da je na vanrednom sastanku Saveta Evropske unije zaključeno da su agresijom oružanih snaga Rusije ugroženi suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Iako je Rusija, bez sumnje, prekrišila svoje međunarodne obaveze, čvrsto verujemo da je neophodno pronaći mirno rešenje za trenutnu krizu, uz puno poštovanje međunarodnog prava, navela je Ešton u pisanoj izjavi.
Savet EU je, istakla je Ešton, pozvao Rusiju da bez odlaganja povuče svoje trupe u stalne baze, u skladu sa ugovorom o stacioniranju Crnomorske flote u Ukrajini.
Ukoliko Rusija ne preduzme korake koji će omogućiti smirivaje tenzija, EU će odlučiti kakve će to posledice imati na naše međusobne odnose, naglasila je Ešton i dodala da je danas bilo reči o mogućnoj suspenziji bilateralnih razgovora sa Rusijom o viznom režimu.
Savet EU danas je pohvalio dosadašnje reakcije novih ukrajinskih vlasti i snažno podržava sve njihove napore da se smiri situacija, zaključila je Ešton.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama rekao je da je Rusija u Ukrajini na pogrešnoj strani istorije i da je prekršila međunarodno pravo.
Obama je novinarima u Ovalnom kabinetu Bele kuće rekao da SAD razmatraju mogućnosti za ekonomsku i diplomatsku izolaciju Rusije, preneo je AP.
Predsednik SAD je istovremeno pozvao Kongres da mu rad na paketu pomoći Ukrajini bude prioritet.
Obama je upozorio da će produžetak vojnih akcija u Ukrajini Rusiju "skupo koštati".
Komanda ruske Crnomorske flote demantovala je informacije, koje su se danas pojavile u nekim medijima, da je komandantu ukrajinske mornarice dala ultimatum da do utorka ujutro preda objekte i naoružanje.
Već smo se navikli na to da nas ukrajinski mediji svakodnevno optužuju za nasilne akcije prema našim ukrajinskim kolegama, rekao je predstavnik za medije Crnomorske flote, prenosi Itar tas.
On je istakao da je svrha takvih napisa poznata i da je jasno ko stoji iza njih.
Ti lutkari nisu u stanju da smisle ništa novo posle Jugoslavije, Iraka i Sirije, ali nas neće uspeti da navedu da se borimo međusobno, rakao je portparol Crnomorske flote.
Savet Evropske unije osudio je očigledno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, do koga je došlo aktom agresije oružanih snaga Rusije, a osuđena je i odluka ruske Dume da odobri slanje armije na teritoriju Ukrajine.
U saopštenju izdatom posle sastanka navodi se da se radi o jasnom kršenju Povelje UN i Helsinškog završnog akta OEBS, kao i o kršenju Ustava Ukrajine, koji predviđa da Autonomna republika Krim može da organizuje referendum samo o lokalnim pitanjima, ali ne i o menjanju teritorijalne konfiguracije države.
EU je pozvala Rusiju da bez odlaganja povuče vojsku u kasarne i da poštuje sporazum sa Kijevom iz 1997. godine o uslovima pod kojima Crnomorska flota može da ostane u Ukrajini.
Evropska unija i njene članice koje učestvuju u radu Grupe 8 odlučili su da za sada suspenduju pripreme i sve aktivnosti u vezi sa pripremom za Samit G8, koji bi u junu trebalo da se održi u Sočiju.
Brisel će i dalje stajati iza svih napora koje nove ukrajinske vlasti ulažu kako bi se situacija stabilizovala i istovremeno sprovele neophodne reforme. S tim u vezi, Brisel naglašava da je neophodno reformisati Ustav i organizovati slobodne predsedničke izbore.
Savet Evrope je zaključio da je neophodno da visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton ostane u kontaktu sa svim stranama, kako bi doprinela pronalaženju mirnog rešenja, navodi se u saopštenju.
Ruska kompanija Gasprom saopštila je da ne isključuje mogućnost da zbog političe situacije u Ukrajini dođe do prekida isporuke gasa kupcima u Evropi.
Uzavrele političke tenzije u Ukrajini mogu da prouzrokuju prekid u snabdevanju Evrope gasom, navodi se u saopštenju Gasproma, koje prenosi Itar tas, i dodaje da će kompanija uraditi sve što je neophodno da smanji izvozne rizike.
Dodatno ćemo investirati u druge izvozno orijentisane projekte, kao što je Južni tok, a povećaćemo proizvodnju tečnog prirodnog gasa i izvozne kapacitete, stoji u saopštenju.
Finansijski direktor Gasproma Andrej Kruglov izjavio je da Rusija za sada isporučuje Ukrajini gas u skladu sa postojećim dogovorom, uprkos tome što Kijev nije ispunio preuzete obaveze u plaćanju duga.
Krajem januara, Ukrajina je tražila od Rusije da joj odloži isplatu duga za gas isporučen 2013. godine. Predsednik Rusije Vladimir Putin tada je izjavio da ukupni dug Ukrajine za gas iznosi 2,7 milijardi dolara.
Ministar spoljnih poslova Rusije Segej Lavrov izjavio je danas da su neprihvatljive pretnje na račun Rusije, koji je u nizu javnih izjava izneo američki državni sekretar Džon Keri povodom poslednjih događaja u Ukrajini i Krimu.
Ne želeći da se opterećuje da pokuša da shvati složene procese koji se odvijaju u ukrajinskom društvu i da objektivno oceni situaciju posle nasilnog preuzimanja vlasti u Kijevu od strane radikalnih ekstremista, Keri manipuliše šablonima „hladnog rata“ i predlaže da „budu kažnjeni“ ne oni koji su izvršili državni udar, nego Rusija, rekao je Lavrov, prenosi ambasada Rusije.
Keri prećutkuje, upozorio je Lavrov, da su SAD i njihovi saveznici zatvarali oči pred nasiljem koje su činili militanti sa Majdana, pred njihovim iživljavanjem nad političkim protivnicima i običnim građanima, pred ratobornom rusofobijom i antisemitizmom, skrnavljenjem sećanja na heroje Velikog otadžbinskog rata.
U Vašingtonu su ignorisali i to što je novi kijevski režim pogazio sporazum od 21. februara, koji su potpisali ministri spoljnih poslova Nemačke, Francuske i Poljske, pa je formirao „vladu pobednika“ i faktički objavio rat ruskom jeziku i svemu što podseća na Rusiju, istakao je Lavrov i dodao da su se među saveznicima Zapada sada našli otvoreni neonacisti koji uništavaju pravoslavne hramove i sinagoge.
Ruski stav je bio i ostao dosledan i otvoren i ako je za neke zapadne političare Ukrajina samo područje geopolitičke igre, za nas je ona bratska zemlja, sa kojom smo vezani zajedničkom viševekovnom istorijom, ukazao je Lavrov.
On je naglasio da je Rusija zainteresovana za stabilnu i jaku Ukrajinu, u kojoj se poštuju zakonska prava i interesi svih građana.
Nema komentara.