Tehno
07. 03. 2012
Superkompjuter Titan
Beograd - AMERIČKA NACIONALNA LABORATORIJA Ouk Ridž, koja se nalazi u okolini Noksvila u Tenesiju, uskoro će dobiti superkompjuter koji će vratiti SAD u trku za prvo mesto na rang-listi najbržih superkompjutera. Laboratorija će do jeseni ove godine dobiti novi sistem vredan 97 miliona USD (sklapa ga kompanija Cray) koji će biti sposoban da dostigne brzinu od 20 petaflopsa (hiljada biliona operacija u pokretnom zarezu u sekundi). Radi se o superkompjuteru Titan, koji će u laboratoriji u Ouk Ridžu raditi zajedno sa superkompjuterom Jaguar, koji dostiže brzinu od 2,33 petaflopsa. Za razliku od Jaguara, čiji svaki procesorski čvor ima dva AMD-ova procesora Opteron, Titan će imati samo jedan 16-jezgarni Opteron 6200, budući da će drugi biti zamenjen Nvidijinim grafičkim procesorom, kojih će ukupno biti 18.000. Kada bude kompletiran, Titan će imati 299.008 procesorskih jezgara i 600 terabajta memorije, a naučnici iz laboratorije Ouk Ridž će ga koristiti za simuliranje nuklearnih eksplozija, klimatološka i biotehnološka istraživanja itd. Poslednjih godina kompanije koje sklapaju superkompjutere se sve više okreću grafičkim procesorima (koje poneko naziva i koprocesorima), kako bi ubrzale performanse sistema koje grade. Ograničenja u izgradnji superkompjutera odnose se na njihovu cenu, potrebnu snagu i sposobnost aplikacija da rade na ogromnim sistemima sa velikim brojem procesora. Trenutno najbrži svetski superkompjuter je japanski sistem kratko nazvan K, koji koristi 68.544 procesora SPARC64 VIIIfx sa po osam jezgara (ukupno 548.352 jezgra) da bi postigao brzinu od 10,5 petaflopsa. Najbrži svetski suprekompjuteri rangirani su na listi Top500, koju dva puta godišnje (u junu i novembru) sastavljaju istraživači univerziteta u Manhajmu, američke Nacionalne laboratorije Lorens Berkli i Univerziteta Tenesija. Da bi dospeo na listu svaki kompjuter mora da priloži rezultate referentnog testa Linpack, skupa rutina koje rešavaju linearne jednačine. Poslednji američki superkompjuter koji je zauzeo prvo mesto na listi Top500 bio je Cray XT5 Jaguar, u novembru 2009, i to sa brzinom od 1,75 petaflopsa. Ostale tehnološki razvijene zemlje takođe se trude da sastave superkompjutere sposobne da zasednu na prvo mesto liste Top500. Kina i Japan su naročito aktivni u tom pogledu, i u tim zemljama se već grade sistemi sposobni za brzine od 20 petaflopsa, dok će Rusija do kraja 2013. sklopiti svoj sistem sposoban da dostigne brzinu od 10 petaflopsa U SAD kompanija IBM trenutno sklapa sistem nazvan Sekvoja koji će takođe dostizati 20 petaflopsa. Naručilac Sekvoje je američka Nacionalna laboratorija Lorens Livermor, a sistem će biti pušten u rad tokom ove godine. Takođe, Univerzitet Teksasa će do januara 2013. dobiti svoj suprekompjuter nazvan Stampede, zasnovan na Dellovim serverima Zeus sa Intelovim procesorima Xeon E5 i grafičkim procesorima Knights Corner. Taj sistem vredan oko 50 miliona USD će biti sposoban da postigne brzinu od 10 petaflopsa. Sledeći veliki korak za graditelje suprekompjutera biće izgradnja sistema sposobnih da postignu brzinu od jednog eksaflopsa (milion biliona, odnosno 10 na osamnaesti, operacija u pokretnom zarezu u sekundi). Očekuje se da će ta granica biti dostignuta do 2018. godine, a ti superkompjuteri će biti oko 100 puta brži od najbržih današnjih superkompjutera.
Nema komentara.